Pisali smo ponešto na ovim stranicama već do sada o pitanjima vezanima uz Covid-19, koja već oko dvije godine predstavljaju tako važan dio života cjelokupnog pučanstva.
Znamo danas da se – nakon različitih nagađanja i neobično alarmirajućih izvješćivanja koje su iznosili znanstvenici i zdravstvene ustanove tijekom 2019. i 2020. god. – već najesen 2020. godine mogla ocijeniti prosječna smrtnost među zaraženima od oko 0,2 %;[1] dobro je poznato da je rizik izrazito povećan među starijom populacijom.[2] U odnosu na gripu, s kojom odavno živimo, zaraženi mogu prenositi virus veći broj dana, a izgleda da se i lakše prenosi. Razlikuju se i zdravstvene komplikacije koje svaka od tih bolesti izaziva, a do sada je mortalitet kod zaraženih koronavirusom bio nešto viši, nego kod gripe.[3] Možda je s mortalitetom bilo tako zbog vrlo postupnog unaprjeđivanja metoda liječenja, gdje se primjerice terapija jeftinim hidroksiklorokinom (u kombinaciji s također jeftinim cinkom i antibiotikom azitromicinom) – koja je bila predložena na samom početku pandemije – slabo istraživala i primjenjivala, makar prema nedavno objavljenim studijama može vrlo povećati izglede za preživljavanje ozbiljno oboljelima od koronavirusa,[4] a u ranoj fazi bolesti može spriječiti hospitaliziranje.[5] Možemo nagađati bi li ova jeftina terapija imala bolje izglede da bude primjenjivana, da je imala iza sebe potporu moćnih farmaceutskih korporacija, koje su „gurale“ druge (skuplje!) terapije. U najmanju ruku, možemo očekivati da bi neke falsificirane studije koje su napadale korištenje hidroksiklorokina bile brže povučene.[6] [7] Također, bi možda šira javnost makar čula za skandalozno postupanje konzultantske tvrtke „Surgisphere“ iz Chicaga – ako bi takav opskuran i zapravo nevjerojatan „poduhvat“ koji je globalno obeshrabrio korištenje i istraživanje klorokinske terapije bio suočen s mogućnosti skupih tužbi za naknadu štete.[8] Čega bi se očito imali razloga plašiti da se na meti takve difamacije našao bilo koji lijek ili terapije iza kojih stoji neka od velikih farmaceutskih kompanija. No da, takav je svijet suvremenog zdravstva, gdje jeftine terapije općenito imaju slabije izglede da dođu u prvi plan, pored onih skupih, koje osiguravaju bolje profite.
I onda znamo danas, da se pokušava prikazati da je nemoralan svatko tko se ne pristaje cijepiti s eksperimentalnim Covid-19 cjepivima – doista su ona sva dana s „emergency use“ privremenim dozvolama kakve se odobravaju za medikamente koji nisu uredno odobreni, ali mogu pomoći u nekoj osobito urgentnoj situaciji.[9] Takve poruke u nas daje primjerice ministar rada Josip Aladrović, tvrdeći da je radnik koji se odbije cijepiti „neodgovoran“,[10] a na globalnoj razini primjerice američki predsjednik Joe Biden – koji dosljedno uvjerava (spominjući uzgred Boga, Novi zavjet i papu Franju) da je Covid-19 cijepljenje „moralna obveza“.[11]
Pa, je li tome tako? Je li za nas katolike cijepljenje „moralna obveza“?
Eto, nije. U svojoj Noti o moralnosti korištenja nekih cjepiva protiv Covida-19 od 21. prosinca 2020. god., Kongregacija za nauk vjere – dakle tijelo koje je najpozvanije tumačiti sadržaj katoličke vjere – kaže drugačije. Da bismo izbjegli opasnost da dobro promišljene rečenice teologa Kongregacije citiramo izvan konteksta, prenijeti ćemo ovdje širi citat toč. 5. te Note:
„Praktičnom razmišljanju je očigledno da vakcinacija nije, po pravilu, moralna obveza i da, stoga, ono mora biti dobrovoljno. U svakom slučaju, s etičkog gledišta, moralnost vakcinacije ne ovisi samo o obvezi da se štiti zdravlje pojedinca, nego također o obvezi da se štiti opću dobrobit. U odsutnosti drugih sredstava da se zaustavi ili čak prevenira epidemija, javno dobro može preporučivati vakcinaciju, posebno radi zaštite najslabijih i najizloženiji. Oni koji, međutim, zbog razloga moralnosti, odbijaju vakcine proizvedene od staničnih linija izvedenih iz pobačenih fetusa, moraju nastojati izbjeći, korištenjem drugih profilaktičkih sredstava i prikladnog ponašanja, da postanu sredstvo prenošenja uzročnika infekcije. Posebno oni moraju izbjegavati stvaranje rizika po zdravlje onih koji ne mogu biti cijepljeni zbog medicinskih ili drugih razloga, ili koji su najranjiviji.“[12]
Tako, svaki je katolik dužan paziti da ne dođe u situaciji da zarazi kakvu vrlo vremešnu i/ili vrlo bolesnu osobu. Mora to paziti čak i katolik (i svatko drugi) ukoliko je već cijepljen – znamo naime da među ozbiljno bolesnima od „korone“[13], pa čak i među umrlima[14] ima dosta onih koji su cijepljeni protiv koronavirusa. A cijepljeni koji imaju simptome – jer nose mnogo virusa – mogu Covid-19 virus lako prenijeti na druge;[15] tako proizlazi da je etično, da svatko tko kašlje, ima povišenu temperaturu ili prepoznaje na sebi neke simptome respiratorne bolesti – izbjegava dolaziti u dodir sa osobama koje su zbog starosti ili bolesti izloženiji riziku obolijevanja (od bilo koje respiratorne bolesti).
Osim toga i Katekizam Katoličke Crkve nas uči da „u svemu što govori ili čini čovjek mora vjerno slijediti ono što zna da je pravedno i ispravno” (KKC 1778). Katolici ne samo da mogu već i trebaju insistirati na pravu na savjest utemeljeno na učenju Katoličke Crkve. Čovjek se „ne smije siliti da djeluje suprotno svojoj savjesti“ (Dignitatis humanae, 3).
I eto, to je to: ne postoji nikakva moralna obveza da se cijepimo – svatko od nas korištenjem zdravog razuma i svoje savjesti može odlučivati o tom pitanju.
Državna vlast – nakon što se klela da obveznog cijepljenja neće biti[16] – ipak je nedavno propisala obvezu cijepljenja, tj. barem testiranja za zdravstvene djelatnike.[17]
Dario Čehić
Slika: Dužnosnici se cijepe protiv Covida-19 Wikimedia commons
[1] „Infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data“, John P A Ioannidis, „Bulletin of the World Health Organization“, Jan. 2021., objavljeno online listopad 2020.
[2] „Risk for COVID-19 Infection, Hospitalization, and Death By Age Group“, američki Centar za zarazne bolesti, Updated Sept 9., 2021
[3] „COVID-19 vs. flu: Similarities and differences“, by Mayo Clinic Staff, web-stranice „Majo Clinic“, 9. rujna 2021.
[4] „Observational Study on 255 Mechanically Ventilated Covid Patients at the Beginning of the USA Pandemic“, Leon G. Smith, Nicolas Mendoza, David Dobesh, Stephen M. Smith, medRxiv 2021.05.28.21258012
[5] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7587171/ (8.11.2021.)
[6] „RETRACTED: Hydroxychloroquine or chloroquine with or without a macrolide for treatment of COVID-19: a multinational registry analysis“, Prof Mandeep R Mehra, MD Sapan S Desai, MD Prof Frank Ruschitzka, MD Amit N Patel, MD, „The Lancet“, May 22, 2020
[7] „Two Huge Covid-19 Studies Are Retracted After Scientists Sound Alarms“, Roni Carin Rabin i Ellen Gabler, „The New York Times“, 4. lipnja 2020.
[8] „Political Power and Chloroquine: A Long History“, Valentina Oropeza, „Pulitzer Center“, 4. kolovoza 2020., V
[9] „WHO lists additional COVID-19 vaccine for emergency use and issues interim policy recommendations“, izvješće za medije Svjetske zdravstvene organizacije, 7. lipnja 2021.
[10] „Aladrović: Neodgovoran je radnik koji odbija cijepljenje. Državne potpore ne mogu trajati u obliku u kojem su sada dovijeka“, „Tportal“, 8. srpnja 2021.
[11] „Biden in Easter message calls getting vaccine a ‘moral obligation’“, Keith Koffler za „Fox News“, 4. travnja 2021.
[12] „CONGREGAZIONE PER LA DOTTRINA DELLA FEDE Nota sulla moralità dell’uso di alcuni vaccini anti-Covid-19“, Luis F. Card. Ladaria, službene stranice Svete Stolice, 21. prosinca 2020.
[13] „Beroš otkrio koliko je necijepljenih među hospitaliziranima zbog korone: “Osijek i Split povećavaju kapacitete za oboljele”“, „Nacional“, 26. kolovoza 2021.
[14] „ŠEF KB DUBRAVA: Među umrlima je bitno veći broj necijepljenih“, „Dalmatinski portal“, 30. listopada 2021.
[15] „Statement from CDC Director Rochelle P. Walensky, MD, MPH, On Today’s MMWR“, priopćenje za javnost, službene stranice američkog Centra za zarazne bolesti, 30. srpnja 2021.
[16] „Plenković: “Obveznog cijepljenja neće biti, ne možemo nikoga prisiliti da se cijepi”“, „Novi list, 11. rujna 2021.
[17] https://www.koronavirus.hr/uploads/Odluka_zaposlenici_u_zdravstvu_b4a953e416.pdf (8.11.2021.)
.jpg){kind=link}