Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Katolik.hr
Razlozi nade koja je u nama.

Što možemo očekivati od Amerike pod Bidenom?

Objavljeno: 22. veljače 2021.
Kategorija: Sekularizam

Sjedinjene Američke Države  su (još uvijek) najmoćnija, najbogatija, najutjecajnija zemlja na svijetu. I najveća kršćanska zemlja, barem u smislu da tamo ima najviše kršćana.

I dakle, Amerikanci su dobili novog predsjednika: John Biden je inauguriran 20. siječnja 2021. godine. Što bismo mi katolici mogli očekivati od njega, i zapravo od Amerike pod njegovim vodstvom?

Prve Bidenove korake koji naznačuju pravac njegove (tj. nove američke) politike već imamo prilike vidjeti. Tako je on već početkom veljače 2021. godine zaprijetio sankcijama na financijskom polju, u viznom režimu i drugim mjerama protiv zemalja koje „ograničavaju prava LGBTQI+“ (gledajmo samo, kako se iz godine u godinu broj slova u toj kratici povećava) osoba. Očiti cilj prijetnje su afričke zemlje, koje tvrdoglavo ne žele legalizirati homoseksualne spolne čine.[1] U tim zemljama su tu promjenu politike odmah primijetili, te je Bidenov novi smjer već izvrgnut javnoj kritici.[2]

U nas u Europi, takve nekakve opasnosti od američkih sankcija očito nema – davno smo mi već popustili pred agendama LGBT (i daljnja slova) lobija; zato tu Bidenovu prijetnju nismo ni opazili.

Ova promjena politike nije neočekivana, i njeni su korijeni jasni: Biden predstavlja najsekularniji, ili – možemo reći – „najnekršćanskiji“ dio američkog društva. Doduše se on davno tijekom svoje karijere predstavio kao pobožni katolik (bilo je to u vrijeme kada je to moglo biti popularno), i njeguje narativ o sebi kao o nekakvom pobožnom katoliku do danas. Naći će svakako u tome potporu kod nekih drugih katolika (očito onih, koji dijele njegov sekularistički svjetonazor), makar je već odavno prepoznato da on zapravo nije nimalo privržen katoličanstvu: možemo na stranicama Američke konferencije katoličkih biskupa čitati posve razumljivu izjavu njenoga predsjednika nadbiskupa Joséa H. Gomeza (nadbiskup Los Angelesa) koji povodom Bidenove inauguracije upozorava „da je naš novi Predsjednik obećao da će provoditi neke politike koje će podstrekavati moralna zla koja prijete ljudskom životu i dostojanstvu, u prvom redu na poljima pobačaja, kontracepcije, braka i roda. Upitna je sloboda Crkve i sloboda vjernika da žive u skladu sa svojom savješću.“ Ne zatvara ipak nadbiskup Gomez vrata za razgovor s Bidenom, pa mu upućuje i nekoliko učtivih riječi.[3] Nadbiskup Kansas Citya Joseph H. Neumann, koji je predsjednik Komisije za pro-life aktivnosti američke biskupske konferencije, istupa u javnosti još otvorenije: „Predsjednik treba prestati predstavljati se kao pobožni katolik, i priznati da je njegov pogled na pobačaj u suprotnosti s katoličkim moralnim naučavanjem… Kada on za sebe kaže da je pobožni katolik, mi biskupi imamo odgovornost da ga ispravimo… on ne može određivati što znači biti katolik i kakav je katolički moralni nauk. Ono što on sada čini je uzurpiranje uloge biskupa i zbunjivanje naroda. On proglašava da je katolik, i namjerava prisiliti narod da svojim novcem podržava pobačaj. Biskupi ga trebaju ispraviti, jer Predsjednik postupa u suprotnosti s katoličkom vjerom.“[4]

I sada kako je takav „katolik“ postao predsjednikom SAD-a? Ne glasovima protestanata, barem ne onih pobožnih među njima: samo 29% tzv. evangelika (tako se u Americi naziva protestante koji su pobožni) glasalo je za Bidena.[5] Katolici – koji su u SAD-u povijesno pretežno glasovali za Demokrate – su ovaj put glasovali približno „fifty-fifty“.[6] Međutim je poznato, da su katolici koji su doista odani katoličkom vjerskom nauku (među njima nisu ni baš svi svećenici i biskupi u SAD; to je jedno drugo pitanje) znatnom većinom iskazali podršku Trumpu,[7] a ne Bidenu koji sebe ustrajno reklamira kao „pobožnog katolika“ („a devout catholic“).

Uglavnom: Biden sa svojim programom nije pobijedio među pobožnim kršćanima – protestantima ili katolicima. Ili drugim riječima – da je stanovništvo SAD-a doista privrženo kršćanstvu, Biden pobijedio ne bi. Ni njegove politike. Čak, ne bi se takve politike ni razmatrale kao poželjne, ili zapravo kao moguće.

Ali nije tome tako: od odraslih Amerikanaca, čak 67% smatra da ne postoji moralni zakon koji bi obvezivao svaku osobu (nego su toj većini Amerikanaca izvori osobnog morala vlastiti osjećaji, vlastita iskustva, te stavovi prijatelja i rođaka). Pa, iako 71% Amerikanaca još uvijek sebe smatra kršćanima[8] (što oni očito i jesu: kršćanin je svatko tko je kršten, koliko god taj krštenik poslije bio udaljen od Crkve) – zemlja koju čini narod s takvim stavom ne može funkcionirati kao jedno kršćansko društvo. Naime, postoji moralni zakon koji u savjesti vezuje svakog čovjeka, te je posve neodvojivi dio kršćanske vjere: ne postaje primjerice preljub moralno dopuštenim, ako osobno osjećam da mi se sviđa susjedova žena.

I uglavnom, gledajmo kako će militantno nekršćanske Bidenove politike utjecati na stanje u svijetu, narednih godina. I nastojmo obraniti kršćanstvo u svojoj domovini i domu, koliko god nam prilike dopuštaju.

Dario Čehić

Slika: David Lienemann, Wikimedia

[1]President Biden threatens financial, visa sanctions against Nigeria, others over anti-gay laws“, John Owen Nwachukwu, „Daily Post“ (Nigerija), 9. veljače 2021.

[2]Biden’s Policy to Condition Aid on Protecting LGBTQI Rights Sparks Pushback in Africa“, Madeline Kennedy, Public Affairs Administration, 17. veljače 2021.

[3] USCCB President’s Statement on the Inauguration of Joseph R. Biden, Jr., as 46th President of the United States of America, nadbiskup José H. Gomez, USCCB, 20. siječnja 2021.

[4] Abp. Naumann: Pres. Biden “should stop defining himself as a devout Catholic”, Jim Graves, „Catholic World Report, 13. veljače 2021.

[5]Evangelical Vote Once Again Split on Ethnic Lines“, Aaron Earls,

[6]Trump wins white evangelicals, Catholics split“, David Crary and Elana Schor, „Crux“, 7. studenog 2020.

[7]For Trump, Conservative Catholics Are The New Evangelicals“, npr.org, 26. listopada 2020.

[8]Cultural Research Center 2020 Post-Election Survey: At a Glance Report #04: President Biden’s Supporters Less Likely to Hold Biblical Worldview, George Barna, Arizona Christian University, 16. veljače 2021.

Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Put Lokve 8, Kožino, Zadar

Na braniku

Duh vremena - Apologetski priručnik br. 2

Duh vremena - Apologetski priručnik br.2 je treće nakladničko djelo Apologetske udruge bl. Ivan Merz. U knjizi se nalazi 37 odabranih apologetskih tekstova koje su napisali četiri autora, članovi i suradnici Udruge. Predgovor knjizi je napisao danas jedan od najvećih branitelja vjere, biskup Athanasius Schneider.

Saznajte više

Donacije

"Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja."

IBAN: HR8523400091110376905
(BIC: PBZG HR 2X)

Donacije

Pretplatite se za novosti

Kupite naše knjige

Izradio Mate Mišlov za Katolik.hr
Autorska prava 2024. Sva prava pridržana.