Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Katolik.hr
Razlozi nade koja je u nama.
Izbornik

Nauk o blagdanima Gospodnjim, Blažene Djevice Marije i svetaca

Kategorija: Kateheza

NAUK O BLAGDANIMA GOSPODNJIM, BLAŽENE DJEVICE MARIJE I SVETACA

iz Velikog katekizma sv. Pija X.

SADRŽAJ:

PRVI DIO: O BLAGDANIMA GOSPODNJIM

I. poglavlje: O došašću

II. poglavlje: O Božiću

III. poglavlje: O obrezanju Gospodinovu

IV. poglavlje: O Bogojavljenju

V. poglavlje: O nedjeljama sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice

VI. poglavlje: O korizmi

VII. poglavlje: O Svetom tjednu

VIII. poglavlje: O Uskrsu

IX. poglavlje: O ophodu na dan svetoga Marka i na tri dana “manjih molitava” (“rogacijuna”)

X. poglavlje: O Uzašašću Gospodinovu

XI. O sveetkovini Duhova

XII. poglavlje: O svetkovini Presvetoga Trojstva

XIII. poglavlje: O svetkovini Tijelova

XIV. O svetkovini posvećenja crkve

DRUGI DIO: O SVEČANIM BLAGDANIMA BLAŽENE DJEVICE MARIJE I SVETACA

I. poglavlje: O svečanim blagdanima Blažene Djevice Marije, i u prvom redu Bezgrešnog začeća

II. poglavlje: O rođenju Djevice Marije

III. poglavlje: O navještenju Djevice Marije

IV. poglavlje: O Očišćenju Djevice Marije

V. poglavlje: O Uznesenju Marijinu

VI. poglavlje: O blagdanima anđela

VII. poglavlje: O blagdanu rođenja svetog Ivana Krstitelja

VIII. poglavlje: O svetkovini svetog Josipa zaručnika presvete Djevice i zaštitnika Crkve

IX. poglavlje: O svetkovinama svetih apostola, a osobito svetog Petra i Pavl

X. poglavlje: O blagdanu Svih Svetih

XI. poglavlje: O spomenu vjernih pokojnika

XII. poglavlje: Svetkovina svetih zaštitnika


O došašću

* * *

Prvi dio

O BLAGDANIMA GOSPODNJIM

* * *

I. poglavlje

O došašću

■1. P. Zašto se četiri tjedna prije Božića nazivaju došašćem?

O. Četiri tjedna prije Božića nazivaju se došašćem, a to znači doba dolaska, jer se u to doba Crkva sprema dostojno proslaviti uspomenu na prvi dolazak Isusa Krista na ovaj svijet svojim vremenitim rođenjem.

■ 2. P. Što nam sveta Crkva predlaže za razmatranje u došašću?

O. Crkva nam u došašću predlaže razmatrati četiri stvari: 1. obećanja kojima nam je Bog navijestio da će nam poslati Mesiju radi našeg spasenja, 2. čežnje starih otaca, koji su uzdisali za njegovim dolaskom, 3. propovijed sv. Ivana Krstitelja koji je pozivao narod na pokoru da bi ga pripremio da prihvati Mesiju, 4. posljednji dolazak Isusa Krista u slavi kada će suditi žive i mrtve.

■3. P. Što moramo činiti u došašću da bismo udovoljili namjerama Crkve?

O. Da bismo u došašću udovoljili namjerama Crkve, treba nam činiti pet stvari: 1. razmišljati u živoj vjeri i sa žarkom ljubavlju o velikom dobročinstvu utjelovljenja Božjega Sina, 2. priznati svoju bijedu i veliku potrebu za Isusom Kristom, 3. moliti ga uporno da dođe da bi se rodio i duhovno rastao u nama sa svojom milošću, 4. pripremiti mu put pokorničkim djelima, a osobito primanjem svetih sakramenata, 5. misliti često na njegov posljednji strašni dolazak i u tom smislu uskladiti naš život s njegovim presvetim životom, da možemo s njim dijeliti njegovu slavu.


II. poglavlje

O Božiću

* 4. P. Koja je svetkovina Božić?

O. Božić je svetkovina koja je ustanovljena da bi se proslavila uspomena vremenitog rođenja Isusa Krista.

■5. P. Po čemu je svetkovina Božića osobita i različita od svih ostalih svetkovina?

O. Božić ima dvije osobitosti po kojima se razlikuje od svih ostalih svetkovina: 1. po drevnom crkvenom običaju o predvečerjima služba se Božja slavi po noći uoči svetkovine, 2. svaki svećenik na taj dan služi po tri mise.

■6. P. Zašto je Crkva željela sačuvati običaj obavljati službu Božju u noći Božića?

O. Crkva je željela sačuvati običaj služenja mise u božićnoj noći, da bi sa živom zahvalnošću obnovila uspomenu na onu noć u kojoj se božanski Spasitelj rodio, pa je time započelo djelo našega spasenja.

7. P. Što nam Crkva predlaže razmišljati na tri božićne mise?

O. U Evanđelju prve božićne mise Crkva nam predlaže razmišljati da je presveta Djevica krenula sa svetim Josipom iz Nazareta u Betlehem prijaviti se po carskoj zapovijedi. S obzirom da nije imala drugoga stana ona je rodila Isusa Krista u štali i položila ga na slamu, to jest u životinjske jaslice. U Evanđelju druge mise predlaže nam razmišljati kako su Isusa posjetili neki siromašni pastiri kojima je anđeo objavio da se Isus rodio. U Evanđelju treće mise predlaže nam razmišljati da je to dijete rođeno u vremenu od Marije Djevice, oduvijek bio Božji Sin.

■8. P. Što hoće Crkva time što predlaže da razmišljamo o vjerskim tajnama triju božićnih misa?

O. Predlažući nam razmatrati o otajstvima triju božićnih misa, Crkva nastoji zahvaliti božanskom Spasitelju, što je zbog našeg spasenja postao čovjekom, priznati ga zajedno s pastirima i klanjati mu se kao pravom Sinu Božjem slušajući pouke koje on šutljivo daje preko svih okolnosti svoga rođenja.

■9. P. Što nas Isus uči o okolnostima svoga rođenja?

O. O okolnostima svog rođenja Isus nas uči odricati se svjetskih taština, a cijeniti siromaštvo i patnje.

■10. P. Jesmo li dužni slušati tri mise na Božić?

O. Dužni smo slušati samo jednu misu na Božić, ali je dobro slušati sve tri, da bismo bolje slijedili nakane sv. Crkve.

■11. P. Što moramo činiti na Božić da bismo u potpunosti slijedili nakane sv. Crkve?

O. Da bismo bolje slijedili nakane sv. Crkve, na Božić moramo učiniti sljedeće četiri stvari: 1. pripremiti predvečerje Božića postom i sabranošću, koja će biti veća od obične, 2. očistiti dušu dobrom ispovijedi i željom primiti Gospodina, 3. sudjelovati, ako je to moguće, na noćnim svetim službama i svim trima božićnim misama razmišljajući mnogo o otajstvu koje se slavi, 4. učiniti na taj dan djela kršćanskog milosrđa prema svojim mogućnostima.


 

*4. itd. U današnjem kalendaru poslije doba došašća dolazi božićno doba, koje počinje božićnim predvečerjem, a završava nedjeljom, koja pada poslije 6. siječnja. U nedjelju kroz božićnu osminu danas se slavi blagdan Svete obitelji. Na božićnu osminu (1. siječnja) slavi se svetkovina svete Božje Majke, dakle, ne više Obrezanje Gospodinovo. Na taj dan slavi se i uspomena i na presveto ime, Isus koje je toga dana dobio. U nedjelju poslije Bogojavljenja, sa zaključkom božićnog doba, slavi se svetkovina Gospodinova krštenja, a 2. veljače mjesto Očišćenja Marijina slavi se Prikazanje Gospodinovo.


III. poglavlje

O obrezanju Gospodinovu

■12. P. Kakva je svetkovina obrezanje Gospodinovo?

O. Obrezanje Gospodinovo je svetkovina ustanovljena da bi se proslavila uspomena na krv koju je Isus prolio prvih dana svog života.

■13. P. Što je po Starom zavjetu bilo obrezanje?

O. Obrezanje je prema Starom zavjetu bio obred koji je ustanovio Gospodin da bi označio one koji su pripadali puku Božjem i da bi se razlikovali od nevjernika.

■14. P. Je li Isus Krist bio podvrgnut zakonu obrezanja?

O. Isus Krist sigurno nije bio podložan zakonu obrezanja, jer je to bio zakon za sluge i grešnike, a Isus je bio pravi Sin Božji i izvor zakona pa je bio sama svetost.

■15. P. Zašto je Isus Krist ipak želio biti obrezan, iako nije bio dužan?

O. Isus Krist je želio biti obrezan, iako nije bio dužan zato, što je on nama za ljubav uzeo na sebe naše grijehe pa je želio nositi i naše kazne i započeo ih je prati svojom krvlju od prvih dana svoga života.

■16. P. Što se još dogodilo, kad je Isus Krist bio obrezan?

O. On je na obrezanju dobio ime Isus onako, kako je anđeo Gospodinov to navijestio presvetoj Djevici i svetome Josipu.

■17. P. Što znači ime Isus?

O. Ime Isus znači Spasitelj, a Božji ga je Sin dobio zato, što je došao osloboditi nas naših grijeha.

■18. P. Treba li mnogo štovati Isusovo ime?

O. Isusovo ime treba vrlo mnogo štovati, jer ono označuje našeg božanskog Otkupitelja, koji nas je izmirio s Bogom i koji je za nas zaslužio život vječni.

■19. P. Što moramo učiniti da bismo proslavili svetkovinu obrezanja onako kako Crkva uči?

O. Da bismo svetkovinu obrezanja proslavili prema učenju Crkve, moramo obaviti četiri stvari: 1. klanjati se Isusu Kristu, zahvaliti mu i ljubiti ga, 2. zazivati njegovo sveto ime živom vjerom i polagati u nj sve naše nade, 3. izvršiti duhovno obrezanje, koje se sastoji u tome da se iz srca ukloni grijeh i svaka neuredna sklonost, 4. posvetiti Bogu čitavu godinu što počinje, moleći ga da nam dade milost da je provedemo u njegovoj božanskoj službi.


IV. poglavlje

O Bogojavljenju

■20. P. Kakva je svetkovina Bogojavljenje Gospodinovo?

O. Bogojavljenje je svetkovina ustanovljena da bi se proslavila uspomena na tri velika otajstva, od kojih je prvo i glavno poklonstvo mudraca, drugo je krštenje Isusa Krista, a treće je njegovo prvo čudo na piru u Kani Galilejskoj.

■21. P. Zašto se svetkovina poklonstva mudraca, krštenje Isusa Krista i njegova čuda naziva Bogojavljenjem ?

O. Svetkovina poklonstva mudraca, krštenja Isusa Krista i njegova prvoga čuda zove se Bogojavljenje zato, što znači ukazanje ili očitovanje, jer je u tim otajstvima ljudima jasno očitovana slava Isusa Krista.

22. P. Tko su bili mudraci?

O. Mudraci su bili ugledne osobe s Istoka, koji su se bavili proučavanjem mudrosti.

■23. P. Zašto su se mudraci došli pokloniti Isusu Kristu?

O. Mudraci su se došli pokloniti Isusu Kristu zato što se pojavila nova zvijezda po kojoj su po božanskom nadahnuću, prepoznali da je to znak rođenja židovskog kralja i Spasitelja ljudi.

■24. P. Gdje su se mudraci došli pokloniti Isusu Kristu?

O. Mudraci su se došli u Betlehem pokloniti Isusu Kristu.

25. P. Kako su mudraci znali, da je Krist rođen u Betlehemu?

O. Mudraci su otišli u Jeruzalem, glavni grad Judeje, gdje je bio Božji hram i tamo su doznali od svećenika, da se Mesija mora roditi u Betlehemu, prema proročanstvima.

■26. P. Tko je mudrace odveo u Betlehem pošto su otišli iz Jeruzalema ?

O. Pošto su mudraci izišli iz Jeruzalema, zvijezda, koju su već bili vidjeli na istoku odvela ih je u Betlehem. Ta zvijezda ih je vodila idući ispred njih i nije se zaustavila, dok nisu došli na mjesto gdje je bilo božansko dijete.

27. P. Što su učinili mudraci, kad su našli Isusa Krista?

O. Našavši Isusa mudraci su mu se poklonili i prikazali mu zlato, tamjan i smirnu. Time su ga priznali pravim Bogom, kraljem i pravim čovjekom.

■28. P. Što moramo učiniti da bismo dostojno proslavili svetkovinu Bogojavljenja prema učenju sv. Crkve?

O. Da bismo dostojno proslavili Bogojavljenje prema učenju sv. Crkve, moramo učiniti četiri stvari – 1. u pozivu mudraca, koji su bili prvi pogani pozvani spoznati Isusa Krista prepoznati, početke našeg poziva na vjeru i zahvaliti Bogu, što nas je učinio kršćanima, 2. moliti Boga da bi proširio veliki dar vjere na one koji nemaju vjere, 3. pobuditi u sebi ljubav prema Kristu i odlučiti se spremno slijediti božanska nadahnuća, 4. prikazati mu po primjeru mudraca, neki prilog naše pobožnosti kao milodar, molitvu ili kršćansko odricanje.


V. poglavlje

O nedjeljama sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice

* 29. P. Koje se nedjelje nazivaju sedamdesetnicom, šezdesetnicom i pedesetnicom?

O.Nedjeljom sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice nazivaju se sedma, šesta i peta nedjelja prije Muke.

■30. P. Zašto Crkva u doba od sedamdesetnice do Velike subote izostavlja na misi Aleluja, a svećenik nosi ljubičasto misno ruho?

O. Crkva od nedjelje sedamdesetnice do Velike subote izostavlja na misi Aleluja, taj uzvik radosti, i upotrebljava ljubičasto misno ruho, tu boju tuge, zato da tim znakovima tuge udalji vjernike od ispraznih svjetovnih radosti i uvede ih u pokorničko raspoloženje.

■31. P. Što nam Crkva predlaže razmišljati na bogoslužju u tjednima sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice?

O. U bogoslužju tjedna sedamdesetnice Crkva napominje pad naših praroditelja u grijeh i njihovu pravednu kaznu. U bogoslužju šezdesetnice napominje opći potop koji je Bog poslao kao kaznu grešnicima. U bogoslužju u prva tri dana pedesetnice napominje Abrahamov poziv i nagradu koju nam je Bog dao zbog njegove poslušnosti i njegove vjere.

■ 32. P. Zašto se upravo u doba sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice, usprkos nakanama sv. Crkve, opažaju više nego u drugo doba, veliki neredi u jednom dijelu kršćanskih vjernika?

O.U to doba se više nego inače vide neredi u jednom dijelu kršćana zbog sotonske opakosti, koja se protivi crkvenim uredbama, zbog toga Crkva čini najveće napore da bi navela kršćane da ne žive prema prohtjevima svijeta i tijela.

*33. P. Što moramo raditi da bismo uskladili svoje vladanje s crkvenim uputama u pokladno doba?

O. Da bismo u doba poklada uskladili svoje vladanje s crkvenim uputama treba se držati daleko od pogibeljnih prizora i zabava, većom marljivošću moliti i činiti žrtve i ponekad izvanredno posjetiti presveti oltarski sakrament, osobito kad je izložen na javno klanjanje, a sve to da bismo nadoknadili nerede koji u to doba Boga vrijeđaju.

*34. P. Što treba učiniti, ako se nađemo u prilici sudjelovati na nekoj pogibeljnoj zabavi u doba poklada?

O. Ako bi se tkogod našao u kakvoj opasnoj zabavi u doba poklada, najprije mora tražiti pomoć, božanske milosti da bi izbjegnuo svaki grijeh, a onda se povući skromno i suzdržano i poslije toga sabrati svoj duh u razmatranju bilo kojega evanđeoskog načela.


*29. Nedjelje sedamdesetnice, šezdesetnice i pedesetnice ukinute su i danas vrijede kao nedjelje kroz godinu. Ovo doba od 33 ili 34 tjedna čini cjelinu uz prekid korizme i uskrsnog doba – koja zamjenjuje ono, što smo prije nazivali “doba poslije Bogojavljenja” i “doba po Duhovima”.

*33. i 34. Nošnja u naše doba, koje je bogatije sredstvima, i slobodnije u nazorima, ne pokazuje svoje opačine samo u doba karnevala. Široka obnova poganstva, koja prozirnije svaki čas današnjega života, od vjernika traži neprestana svjedočanstva, kao u doba prvih kršćana.


VI. poglavlje

O korizmi

* 35. P. Što je to korizma?

O. Korizma je doba posta i pokore koje je Crkva ustanovila prema apostolskoj tradiciji.

■36. P. U koju je svrhu ustanovljena korizma?

O. Korizma je ustanovljena: 1. da bismo upoznali dužnost pokore u cijelom životu, čemu je prema svetim ocima, korizma prava slika; 2. da bismo na neki način nasljedovali strogi Isusov post od četrdeset dana u pustinji, 3. da bismo se pokorom pripremili proslaviti Uskrs što svetiji.

■37. P. Zašto se prvi dan korizme naziva pepelnicom?

O. Prvi dan korizme naziva se pepelnicom jer taj dan Crkva posipa glave svojih vjernika blagoslovljenim pepelom.

■38. P. Zašto Crkva na početku korizme posipa blagoslovljenim pepelom?

O. Na početku korizme Crkva posipa blagoslovljenim pepelom da bismo se sjetili kako smo stvoreni od pepela i kako ćemo se smrću vratiti u pepeo, te da se ponizimo i činimo pokoru zbog naših grijeha dok za to imamo vremena.

■39. P. S kakvim raspoloženjem moramo primiti blagoslovljeni pepeo?

O. Blagoslovljeni pepeo moramo primiti skrušenim i poniznim srcem i svetom odlukom da ćemo korizmu provesti u djelima pokore.

■40. P. Što moramo učiniti da bismo dobro proveli korizmu u skladu s uputama sv. Crkve?

O. Da bismo dobro proveli korizmu u skladu s uputama sv. Crkve, moramo učiniti četiri stvari: 1. točno provoditi post i odricati se ne samo nedopuštenih i opasnih stvari, nego po mogućnosti i onih dopuštenih, kao što je, npr. ograničenje zabava; 2. moliti, davati milostinju i činiti druga djela kršćanskog milosrđa prema bližnjemu više nego u drugo doba, 3. slušati riječ Božju i to ne samo zbog običaja ili znatiželje, nego zbog ozbiljne želje ostvariti istine o kojima slušamo, 4. pripremiti se uporno na ispovijed, da bi nam post bio zaslužniji i da se bolje pripremimo za uskrsnu pričest.

■41. P. U čemu se sastoji post?

O. Post se sastoji u tome da jedemo samo jedanput na dan te se uzdržimo od zabranjene hrane.

■42. P. Je li u dane posta, osim jednog obroka dnevno, zabranjena bilo kakva druga okrepa?

O. U dane posta Crkva dopušta laganu okrepu navečer ili u podne, ako se glavni obrok uzima navečer.

■43. P. Tko mora postiti?

O. Post obvezuje sve koji su navršili dvadeset i jednu godinu i nisu na zakonit način spriječeni.

■44. P. Jesu li oni, koji nisu dužni postiti, potpuno oslobođeni od odricanja?

O. Oni koji nisu dužni postiti, nisu oslobođeni od odricanja, jer nitko nije oslobođen opće dužnosti pokore. Zato se oni moraju odricati u drugim stvarima prema svojim snagama.


*35. itd. Vidi bilješke 483 – 493. Velikog katekizma.


VII. poglavlje

O Svetom tjednu

§ 1. Općenito o Svetom tjednu

■45. P. Zašto se posljednji tjedan korizme naziva svetim?

O. Posljednji tjedan korizme naziva se svetim zato, što se u njemu slavi uspomena na najveća otajstva koja je Isus Krist učinio za naše otkupljenje.

■46. P. Koje otajstvo spominjemo na Cvjetnu nedjelju?

O.Na Cvjetnu nedjelju sjećamo se svečanog ulaska Isusa Krista u Jeruzalem šest dana prije njegove muke.

■47. P. Zašto je Isus želio svečano ući u Jeruzalem prije svoje muke?

O. Isus Krist je prije svoje muke, želio svečano ući u Jeruzalem onako kako su to navijestili proroci: 1. da bi ojačao svoje učenike dajući im na taj način jasni dokaz da se dobrovoljno podvrgava muci, 2. da bi nas poučio, da će on svojom smrću nadvladati sotonu, svijet i tijelo te nam otvoriti ulaz u nebo.

■48. P. Koje se otajstvo slavi na Veliki četvrtak?

O. Na Veliki četvrtak slavi se ustanovljenje presvetog sakramenta euharistije.

■49. P. Koje se otajstvo slavi na Veliki petak?

O. Na Veliki petak se spominjemo muke i smrti Spasiteljeve.

■50. P. Koja se otajstva časte na Veliku subotu?

O. Na Veliku subotu se časti pokop Isusa Krista, njegov silazak u limb (predpakao), a poslije znaka “Slava Bogu na visini” počinje slavlje njegova slavnog uskrsnuća.

■51. P. Što moramo učiniti da bismo Veliki tjedan proveli prema uputama sv. Crkve?

O. Da bismo proveli Veliki tjedan po zamisli sv. Crkve moramo učiniti tri stvari: 1. sjediniti post s najvećom unutrašnjom sabranošću i žarkom molitvom, 2. neprestano razmišljati skrušenim duhom o mukama Isusovim, 3. sudjelovati, ako je moguće, na svetim obredima u tom istom duhu.

§ 2. O nekim obredima Svetoga tjedna

■52. P. Zašto se nedjelja Velikog tjedna naziva cvjetnom?

O. Nedjelja Velikog tjedna naziva se cvjetnom zbog procesije koja se obavlja na taj dan, u kojoj vjernici nose u ruci maslinovu ili palminu grančicu.

■53. P. Zašto se na Cvjetnu nedjelju priređuje procesija s palminim ili maslinovim grančicama?

O. Na Cvjetnu nedjelju priređuje se procesija s maslinovim ili palminim grančicama na uspomenu slavnog ulaska Isusa Krista u Jeruzalem, kad ga je pratilo mnoštvo s palminim grančicama u ruci.

■54. P. Zašto se na povratku procesije Cvjetne nedjelje tri puta udara na vrata Crkve prije nego što se ona otvore?

O. Na povratku procesije Cvjetne nedjelje udara se tri puta na crkvena vrata prije nego se otvore, da se time kaže kako je raj bio zatvoren zbog Adamova grijeha, pa nam je Isus Krist svojom smrću zaslužio ulazak u raj.

55. P. Tko je došao Isusu ususret, kad je slavno ušao u Jeruzalem?

O. Prigodom Kristova slavnog ulaska u Jeruzalem ususret mu je išao mali puk i djeca, a ne gradski poglavari. Bog je tako odredio da bismo spoznali kako su poglavari zbog svoje oholosti postali nedostojni slave našeg Gospodina, koji ljubi jednostavnost, poniznost i nevinost.

■56. P. Zašto od Velikog četvrtka do Velike subote ne zvone zvona?

O. Od Velikog četvrtka do Velike subote ne zvone zvona u znak velikog bola zbog muke i smrti našega Spasitelja.

57.P. Zašto se na Veliki četvrtak čuva velika posvećena hostija?

O. Na Veliki četvrtak čuva se velika posvećena hostija: 1. da bismo se mogli osobito klanjati sakramentu euharistije na dan kad je ona ustanovljena, 2. da se može izvršiti bogoslužje Velikog petka na kojem svećenik ne posvećuje hostiju.

■58. P. Zašto se na Veliki četvrtak poslije mise ogoljuju oltari?

O. Poslije mise na Veliki četvrtak oltari se ogoljuju, da bismo se sjetili kako je Isus Krist bio svučen do gola da bi ga bičevali i raspeli i da bismo se naučili, da zbog dostojnog slavljenja njegove muke i mi moramo svući starog čovjeka, a to znači svaku grešnu svjetovnu sklonost.

■59. P. Zašto se na Veliki četvrtak peru noge?

O. Na Veliki četvrtak se peru noge: 1. da bismo obnovili uspomenu na čin poniznosti Isusa Krista, koji se prignuo i oprao noge svojim apostolima; 2. jer je on sam pozvao apostole, a preko njih i vjernike neka slijede njegov primjer; 3. da bi nas poučio kako treba očistiti svoje srce od svake ljage i da jedni prema drugima vršimo svoje dužnosti milosrđa i kršćanske poniznosti.

■60. P. Zašto vjernici na Veliki četvrtak posjećuju presveti sakrament u više crkava javno u procesijama ili pojedinačno?

O. Vjernici idu na Veliki četvrtak posjetiti presveti sakrament u više crkava na uspomenu bolova koje je podnio Isus Krist na više mjesta, kao u vrtu, u Kaifinoj kući, u Pilatovoj i Herodovoj kući te na Kalvariji.

■61. P. Kakvim duhom treba obilaziti crkve na Veliki četvrtak?

O. Na Veliki četvrtak ne valja obilaziti crkve zbog znatiželje, zbog običaja ili zabave nego u iskrenoj skrušenosti zbog svojih grijeha, koji su pravi razlog smrti našeg Otkupitelja. Moramo osjećati pravu sućut zbog njegovih muka i razmišljati o njegovim patnjama, npr. u prvoj crkvi o onome što je on pretrpio u vrtu, u drugoj ono što je pretrpio na Pilatovoj sudnici i tako u drugim crkvama.

■62. P. Zašto Crkva na Veliki petak osobito moli Gospodina za sve vrste ljudi, pa čak i za neznabošce i Židove?

O. Na Veliki petak Crkva moli osobito za sve vrste ljudi, da bi pokazala kako je Krist umro za sve ljude i da bi izmolila plod njegove muke za dobro cijelog svijeta.

■63. P. Zašto se na Veliki petak svečano klanjamo križu?

O. Na Veliki petak svečano se klanjamo križu jer je Isus Krist toga dana pribijen na križ, pa ga je i posvetio svojom krvlju.

■64. P. Ako li se klanjanje duguje samo Bogu, zašto se onda klanjamo križu?

O. Mi se klanjamo samo Bogu, a naše klanjanje križu odnosi se na Isusa Krista, koji je na njemu umro.

■65. P. Što treba osobito razmatrati u obredima Velike subote?

O. U obredima Velike subote treba posebno misliti na blagoslov uskrsne svijeće i na krsni zdenac.

■66. P. Što je to uskrsna svijeća?

O. Uskrsna svijeća označuje sjaj i slavu koju je uskrsnuli Krist donio svijetu.

■67. P. Zašto se na Veliku subotu blagoslivlja krsni zdenac?

O. Krsni zdenac blagoslivlja se na Veliku subotu zato što se u stara doba na taj dan, kao i u predvečerje Duhova, svečano dijelilo krštenje.

■68. P. Što moramo činiti dok se blagoslivlja krsni zdenac?

O. Dok se blagoslivlja krsni zdenac, moramo zahvaliti Bogu što nas je pripustio krštenju i obnoviti obećanja koja smo mu dali.


VIII. poglavlje

O Uskrsu

■69. P. Koje se otajstvo slavi na svetkovinu Uskrsa?

O. Na svetkovinu Uskrsa slavi se otajstvo uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista, to jest, slavimo što se toga dana njegova presveta duša ponovno sjedinila sa svojim tijelom od kojega ga je bila odijelila smrt, slavimo njegov novi, slavni i besmrtni život.

■70. P. Zašto Crkva slavi svetkovinu Uskrsa s toliko svečanosti i veselja i tako nastavlja u cijeloj osmini?

O. Blagdan Uskrsa Crkva slavi s toliko svečanosti i tako nastavlja u cijeloj osmini zbog uzvišenosti otajstva kojim je dovršeno naše otkupljenje, pa je taj blagdan temelj naše vjere.

■71. P. Ako nas je Isus Krist otkupio svojom smrću, kako je onda njegovo uskrsnuće završni čin našeg otkupljenja?

O. Isus Krist nas je svojom smrću oslobodio grijeha i pomirio s Bogom, a svojim uskrsnućem otvorio nam je put u život vječni.

■72. P. Zašto se kaže da je Kristovo uskrsnuće temelj naše vjere?

O. Kristovo uskrsnuće zove se temeljem naše vjere, jer nam je svojim uskrsnućem Isus Krist dao glavni dokaz svoga božanstva i istinitosti naše vjere.

■73. P. Odakle naziv Pasha, kojim se označava svečanost Isusova uskrsnuća?

O. Naziv Pasha kojim se označava uskrsnuće Isusa Krista, potječe od jednoga najsvečanijeg blagdana Staroga zavjeta, ustanovljenog na uspomenu prolaza anđela koji je pomorio egipatske prvijence i na uspomenu čudesnog oslobođenja Božjeg naroda iz egipatskog ropstva, koje je bilo slika našega oslobođenja od sotonskog ropstva. Tu su svečanost slavili Židovi uz mnoge obrede, a osobito žrtvom i blagovanjem janjeta. Mi to danas slavimo prije svega tako, što primamo pravog jaganjca, koji je žrtvovan za naše grijehe.

■74. P. Što znači riječ Pasha?

O. Pasha znači prolaz, a u Starom zavjetu odnosi se na prolaz anđela koji je, da bi faraona prisilio da pusti Božji narod na slobodu, usmrtio prvijence Egipćana, ali je preskočio židovske kuće koje su bile označene krvlju janjeta, koje je bilo žrtvovano dan prije. Na taj su način Židovi ostali pošteđeni od toga biča Božjega. U Novom zavjetu to znači da je Isus Krist prešao iz smrti grijeha u život milosti.

75. P. Što moramo učiniti da bismo dostojno proslavili Uskrs?

O. Da bismo dostojno proslavili Uskrs moramo učiniti dvije stvari: 1. klanjati se u svetoj radosti i živoj zahvalnosti uskrsnulom Isusu Kristu; 2. uskrsnuti u duhu zajedno s njim.

■76. P. Što to znači uskrsnuti u duhu zajedno s Isusom Kristom?

O. Uskrsnuti u duhu zajedno s Isusom Kristom znači: kao što je Isus Krist svojim uskrsnućem započeo novi život, nebeski i besmrtni, tako i mi moramo započeti novi život u duhu, tako da se potpuno i zauvijek odrečemo grijeha i svega onoga što nas navodi na grijeh, ljubeći samo Boga i sve ono što vodi k Bogu.

77. P. Što znači riječ “aleluja”, koja se tako često čuje na taj sveti dan i uopće u uskrsno doba?

O. Riječ aleluja znači hvalite Boga! To je bio usklik židovskog naroda o svetkovinama. Zato Crkva tu riječ toliko puta ponavlja u doba velike radosti.

■78. P. Zašto se u uskrsno doba moli stojeći?

O. U uskrsno se doba moli stojeći u znak radosti i slikovitosti uskrsnuća Gospodinova.


IX. poglavlje

O ophodu na dan svetoga Marka i na tri dana “manjih molitava” (“rogacijuna”)

■79. P. Što Crkva čini na dan sv. Marka i na tri dana “manjih molitava”?

O. Na dan sv. Marka i na tri dana “manjih molitava” Crkva čini svečane ophode i molitve da bi “dala zadovoljštinu i pridobila Božju naklonost, da bi nam oprostio grijehe, da bi od nas udaljio kazne, blagoslovio plodove zemlje koji se počinju pojavljivati te se pobrinuo za naše duhovne i vremenite potrebe.

■80. P. Potječu li ophodi sv. Marka i molitvenih dana od starine?

O. Ophodi sv. Marka i molitvenih dana vrlo su stari, puk je običavao ići u tim ophodima bosih nogu i pravim pokorničkim duhom u vrlo veliku broju ostavljajući svaki drugi posao samo da bi mogao sudjelovati u njima.

■81. P. Što mi činimo u litanijama koje se pjevaju u tim i drugim sličnim procesijama?

O. U litanijama svetih: 1. molimo milost Presvetog Trojstva, a da bismo bili uslišani mi se posebno obraćamo Isusu Kristu ovim riječima: Kriste čuj nas, Kriste usliši nas; 2. zazivamo zaštitu Djevice Marije, anđela i svetaca u nebu govoreći: molite za nas; 3. iznova se obraćamo Isusu Kristu i molimo ga da nas zbog svega što je učinio za naše spasenje oslobodi svih zala, a osobito grijeha tako što kažemo: oslobodi nas Gospodine! 4. molimo ga da nam dade dar prave pokore i milost da ustrajemo u njegovoj svetoj službi pa molimo sve crkvene redove za jedinstvo i sreću čitavog Božjega naroda govoreći: tebe molimo, čuj nas; 5. završavamo ovu molitvu riječima kojima se počinje, t.j. s molitvom da nam se Bog smiluje pa iznova kažemo Gospodine, smiluj se, itd.

■82. P. Na koji način moramo sudjelovati u ophodima?

O. U ophodima moramo sudjelovati: 1. uredno i pravim duhom pokore i molitve, pjevajući tiho i pobožno ono što pjeva Crkva ili ako ne znamo pjevati sjedinjujući se srcem i moleći u sebi, 2. idući skromno i sabrano, ne gledajući ni lijevo ni desno i ne razgovarajući bez potrebe, 3. imajući živo povjerenje da Bog sluša naše uzdahe i zajedničke molitve te da će nam dati ono što je potebno kako za dušu tako i za tijelo.

■83. P. Zašto u ophodima najprije ide križ?

O. U ophodima najprije ide križ da iz toga naučimo kako moramo uvijek imati pred očima raspetog Isusa Krista, da bismo usmjerili svoj život i svoja djela prema njegovu primjeru, da bismo ga nasljedovali u njegovoj muci, te da bi strpljivo podnosili kazne, koje će nas snaći.


X. poglavlje

O Uzašašću Gospodinovu

■84. P. Što se slavi na blagdan Uzašašća?

O.Na blagdan Uzašašća slavi se dan na koji je Isus Krist u nazočosti svojih učenika svojom moći uzašao na nebo četrdeset dana poslije svog uskrsnuća.

■85. P. Zašto je Isus uzašao na nebo?

O. Isus je uzašao na nebo: 1. da uzme u posjed vječno kraljevstvo koje je stekao svojom smrću; 2. da nama pripremi mjesto i da bude posrednik i odvjetnik u Oca; 3. da pošalje Duha Svetoga svojim apostolima.

■86. P. Je li na dan Uzašašća sam Isus uzašao na nebo?

O. Isus nije sam uzašao na nebo na dan Uzašašća, nego su s njim uzašle duše drevnih otaca koje je on oslobodio iz limba.

■87. P. Kako se nalazi Isus na nebu?

O. Isus Krist sjedi na nebu s desna Bogu Ocu. On je kao Bog jednak Ocu u slavi, a kao čovjek uzdignut je nad sve anđele i svece i postao Gospodar svih stvari.

■88. P. Što moramo učiniti da bismo dostojno proslavili svetkovinu Uzašašća?

Da bismo dostojno proslavili svetkovinu Uzašašća moramo učiniti tri stvari: 1. klanjati se Isusu na nebu kao našem posredniku i odvjetniku, 2. potpuno odvojiti svoje srce od ovoga svijeta, kao od mjesta progonstva i težiti jedino za rajem kao našoj pravoj domovini, 3. odlučiti nasljedovati Isusa Krista u poniznosti, odricanju i trpljenju da bismo mogli imati dijela u njegovoj slavi.

■89. P. Što moraju činiti vjernici u razdoblju između Uzašašća i Duhova?

O. U razdoblju između Uzašašća i Duhova vjernici će se po primjeru apostola pripremati primiti Duha Svetoga, u sabranosti duše te postojanom i žarkom molitvom.

* 90. P. Zašto se o Uzašašću poslije čitanja Evanđelja na svečanoj misi gasi, a zatim i skida uskrsna svijeća?

O. Na Uzašašću se poslije Evanđelja na svečanoj misi gasi, a poslije i skida uskrsna svijeća, da bi se time pokazao Kristov odlazak od apostola.


*90. U današnjoj liturgijskoj disciplini uskrsno doba počinje svečanim uskrsnim predvečerjem i završava Duhovima, dakle nedjeljom i nema više svoju oktavu. Zbog jedinstva uskrsnog doba svijeća ostaje uz oltar do Duhova, a onda se nosi u krstionicu gdje se pali na slavljima krštenja.


XI. poglavlje

O svetkovini Duhova

■91. P. Koje se otajstvo u Crkvi časti svetkovinom Duhova?

O. Svetkovinom Duhova časti se otajstvo dolaska Duha Svetoga.

■92. P. Zašto se svetkovina dolaska Duha Svetoga zove Duhovi (grčki Pentekoste)?

O. Svečanost dolaska Duha Svetoga zove se Duhovi, a grčki Pentekoste, jer to znači pedeseti dan. Duhovi, naime, dolaze pedeset dana poslije Uskrsa Isusa Krista.

■93. P. Nisu li Duhovi bili svetkovina Staroga zavjeta?

O. Duhovi su bili vrlo velika svetkovina u Židova i slika onog blagdana, koji sada slave kršćani.

■94. P. U koju je svrhu ustanovljen židovski blagdan pedesetnice?

O. Židovski blagdan pedesetnice bio je ustanovljen na uspomenu zakona koji im je Gospodin dao na brdu Sinaju uz gromove i munje. Taj zakon napisan je na kamenim pločama pedeset dana poslije prve Pashe, dakle, poslije oslobođenja Židova iz egipatskog sužanjstva.

■95. P. Na koji je način u kršćanskim Duhovima ispunjeno ono, što je bilo najavljeno u slici židovske svetkovine pedesetnice?

O. Ono što je bilo u slici najavljeno u židovskoj svetkovini pedesetnice, ispunjeno je i u kršćanskim Duhovima tako, što je onda Duh Sveti sišao na apostole i druge Isusove učenike okupljene s Djevicom Marijom na jednom mjestu, pa je u njihova srca utisnuo novi zakon posredovanjem svoje božanske ljubavi.

■96. P. Što se dogodilo silaskom Duha Svetoga?

O. Silaskom Duha Svetoga čuo se zvuk s neba poput jakog vjetra, poslije čega su se vidjeli plameni jezici nad glavama svih koji su bili okupljeni u dvorani.

97. P. Kakav je bio učinak silaska Duha Svetoga na apostole?

O. Duh Sveti sišavši nad apostole sve ih je ispunio mudrošću, snagom, ljubavlju i obiljem svih svojih darova.

■98. P. Što se opazilo gledajući apostole pošto su bili ispunjeni Duhom Svetim?

O. Pošto su bili ispunjeni Duhom Svetim apostoli, koji su dotada bili neuki, počeli su shvaćati najdublja otajstva Svetoga pisma. Dok su dotada bili plašljivi, kad je trebalo propovijedati vjeru Isusa Krista, sada su postali hrabri, govorili su više jezika i činili velika čudesa.

■99. P. Koji je bio prvi plod apostolskih propovijedi poslije silaska Duha Svetoga?

O. Prvi plod njihovih propovijedi poslije silaska Duha Svetoga bilo je obraćenje triju tisuća ljudi poslije propovijedi sv. Petra na Duhove. Poslije toga su se još mnogi obraćali.

■100. P. Je li Duh Sveti poslan samo apostolima?

O. Duh Sveti nije poslan samo apostolima nego i Crkvi i svim vjernicima.

■101. P. Što čini Duh Sveti u Crkvi?

O. Duh Sveti Crkvu oživljuje i uzdržava je neprestanom svojom pomoći. Odatle nepobjedivost Crkve u svim progonima, odatle njezina pobjeda nad svim neprijateljima, čistoća njezina naučavanja i duh svetosti koji u Crkvi prebiva usred pokvarenosti svijeta.

■102. P. Kada vjernici primaju Duha Svetoga?

O. Vjernici primaju Duha Svetoga u svim sakramentima, a osobito u sakramentu krizme i u svetom redu.

■103. P. Što moramo učiniti o svetkovini Duhova?

O. Osvetkovini Duhova moramo obaviti četiri stvari: 1. Klanjati se Duhu Svetom; 2. moliti ga da dođe k nama i da nam donese svoje darove; 3. pristupiti dostojno svetim sakramentima; 4. zahvaliti božanskom Spasitelju, što nam je poslao Duha Svetoga onako kako je on to obećao i što je dovršio sva otajstva i veliko djelo ustanovljenja Crkve.


XII. poglavlje

O svetkovini Presvetoga Trojstva

■104. P. Kada Crkva slavi svetkovinu Presvetog Trojstva?

O. Crkva slavi Presveto Trojstvo svaki dan u godini, a prije svega u nedjelje. Međutim, posebna svečanost slavi se prve nedjelje poslije Duhova.

■105. P. Zašto Crkva prve nedjelje poslije Duhova posebno slavi svetkovinu Presvetog Trojstva?

O. Prve nedjelje poslije Duhova Crkva slavi blagdan Presvetog Trojstva zato, da bismo shvatili kako je svrha Isusovih otajstava i silaska Duha Svetoga bila spoznati i častiti Presveto Trojstvo u duhu i istini.

■106. P. Što znači Presveto Trojstvo?

O. Presveto Trojstvo znači da je Bog jedan, te da ima tri božanske osobe koje se stvarno razlikuju: Otac, Sin i Duh Sveti.

■107. P. Bog je prečisti Duh. Zašto se onda Presveto Trojstvo predočuje u vidljivu obliku?

O. Bog je najčišći duh, ali se tri božanske osobe predočuju u stanovitim slikama da bismo spoznali neka svojstva i čine koji se tim osobama pripisuju, ili način na koji su se one ponekad prikazale.

■108. P. Zašto se Bog Otac prikazuje kao starac?

O. Bog Otac prikazuje se kao starac, da bi se time pokazala njegova božanska vječnost, a i zato što je on prva božanska osoba Presvetog Trojstva i izvor drugih dviju osoba.

■109. P. Zašto se Sin Božji prikazuje u ljudskom liku?

O. Sin se Božji prikazuje u ljudskom liku zato što je on pravi čovjek, budući da je uzeo ljudsku narav radi našega spasenja.

■110. P. Zašto se Duh Sveti prikazuje u liku golubice?

O. Duh Sveti prikazuje se u liku golubice, jer je on u tom liku sišao nad Isusa Krista, kad ga je sv. Ivan krstio.

■111. P. Što ćemo učiniti o svetkovini Presvetog Trojstva?

O. O svetkovini presvetog Trojstva moramo učiniti pet stvari: 1. pokloniti se otajstvu jednoga Boga u tri božanske osobe, 2. zahvaliti Presvetom Trojstvu na svim vremenitim i duhovnim dobročinstvima, koja smo primili, 3. posvetiti se Bogu i potpuno se predati njegovoj božanskoj providnosti, 4. razmišljati kako smo s krštenjem ušli u Crkvu i postali udovima Isusa Krista po zazivu i silom imena Oca i Sina i Duha Svetoga, 5. odlučiti da ćemo ubuduće uvijek pobožno činiti znak križa čime očitujemo to otajstvo i da ćemo sa živom vjerom i željom slaviti Presveto Trojstvo izgovarajući one riječi, koje Crkva tako često ponavlja: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.


XIII. poglavlje

O svetkovini Tijelova

■112. P. Koji se blagdan slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva?

O. U četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva slavi se svetkovina presvetog sakramenta, odnosno Tijelovo.

■113. P. Zar se ustanovljenje presvetog sakramenta ne slavi na Veliki četvrtak?

O. Crkva slavi ustanovljenje presvetog sakramenta na Veliki četvrtak, ali, budući da je ona u to doba zaokupljena prije svega slavljenjem Isusove muke, smatrala je da treba ustanoviti drugi i posebni blagdan, kojim će se ovo otajstvo slaviti s potpunom radošću.

■114. P. Na koji način možemo častiti otajstvo koje se slavi na blagdan Tijelova?

O. Da bismo častili otajstvo koje se slavi na blagdan Tijelova, potrebno je: 1. pristupiti s posebnom pobožnošću i žarom svetoj pričesti i živo zahvaliti Bogu, što je svakome od nas darovao ovaj sakrament, 2. sudjelovati u ovoj svetkovini i u cijeloj osmini, ako možemo, u svetom obredu, a osobito u misnoj žrtvi i često posjećivati Isusa u sakramentalnim prilikama.

■115. P. Zašto se o blagdanu Tijelova presveta euharistija svečano nosi u procesiji?

O. Na blagdan Tijelova svečano se nosi presveta euharistija u procesiji, 1. da time častimo presveto čovještvo našega Gospodina, koji je sakriven u sakramentalnim prilikama, 2. da oživimo vjeru i povećamo pobožnost vjernika prema toj tajni, 3. da proslavimo pobjedu, koju je dao svojoj Crkvi nad neprijateljima svoga sakramenta, 4. da na neki način popravimo uvrede, koje čine neprijatelji naše vjere.

■116. P. Kako treba ići za tjelovskom procesijom?

O. Za tjelovskom procesijom treba ići: 1. vrlo sabrano i čedno, ne gledajući ni lijevo ni desno i ne razgovarajući s nikim, 2. s namjerom da svojom pobožnošću častimo pobjedu Isusa Krista, 3. da od njega ponizno molimo oproštenje zbog nedostojnih pričesti i svih zloupotreba ovoga božanskog sakramenta, 4. s osjećajima vjere, povjerenja, ljubavi i zahvalnosti prema Isusu Kristu nazočnom u posvećenoj hostiji.


XIV. poglavlje

O svetkovini posvećenja crkve

■117. P. Što je svetkovina posvećenja?

O. Posvećenje je svečanost ustanovljena da bismo proslavili uspomenu posvećenja stolnih i drugih crkava, koje su posvećene.

■118. P. Što je to posvećenje crkava?

O. Posvećenje crkava je vrlo svečani obred, kojim biskup za službu Božju posvećuje zgrade, koje nazivamo crkvama. On ih time odvaja od svake svjetovne uporabe i pretvara u kuće Božje i mjesta za molitvu.

■119. P. Zašto se crkve posvećuju s toliko svečanosti?

O. Crkve se svečano posvećuju: 1. da se nadahnu vjernici na dužno poštovanje svetih mjesta, 2. da nas podsjeti da smo krštenjem i krizmom i mi posvećeni Bogu, te smo tako postali živim hramom Duha Svetoga. Stoga moramo poštovati Gospodina koji u nama stanuje i čuvati svoju dušu od grijeha i nastojati da bude puna kršćanskih kreposti, 3. da povećavamo poštovanje i ljubav prama Katoličkoj Crkvi, koju tvore vjernici okupljeni u divnomu jedinstvu, kao kamenje sagrađenih hramova, 4. jer su crkve slika raja, u kojima se pred Isusom Kristom sjedinjujemo s anđelima i sa svecima u vječnom slavlju, kojim oni slave Boga.

■120. P. Zašto se svake godine obnavlja spomen posvećenja crkve?

O. Spomen posvećenja crkve obavlja se svake godine: 1. da bismo zahvalili Bogu na velikom dobročinstvu što se udostojao stanovati u našim hramovima, uslišiti naše molitve, hraniti nas svojom riječju i činiti sudionicima svetih sakramenata, 2. da bi u nama pobudio pobožnost i poštovanje kojima u crkvi moramo sudjelovati u božanskim otajstvima.

■121. P. Što moramo učiniti da bismo u skladu s crkvenim uputama proslavili blagdan posvećenja crkve?

O. Da bi smo u skladu s crkvenim uputama proslavili svetkovinu posvećenja crkve moramo: 1. odlučiti biti marljivi u pohađanju crkve, koja je kuća molitve i da tamo budemo uvijek pobožni slaveći Boga u duhu i istini, 2. moliti da nam oprosti svako nepoštovanje i druge propuste koje smo napravili, 3. misliti na to da smo i mi živi Božji hram i pobrinuti se da se očistimo od svake ljage, te da ne učinimo ništa što nas može okaljati.

■122. P. Što treba učiniti prigodom obljetnica krštenja i krizme s obzirom da su to dani u koje smo bili posvećeni Bogu?

O. Prigodom obljetnica krštenja i krizme treba: 1. obnoviti krsne zavjete potvrđene na krizmi, a to znači vjerovati u Boga i Isusa Krista i vršiti njegov zakon bez ljudskih obzira, 2. ponovno se odreći grijeha, ispraznosti i pokvarenih načela ovoga svijeta, 3. klanjati se sa svim žarom Duhu Svetom, koji stanuje u nama po svojoj milosti.


Drugi dio

O SVEČANIM BLAGDANIMA BLAŽENE DJEVICE MARIJE I SVETACA

* * *

I. poglavlje

O svečanim blagdanima Djevice Marije, i u prvom redu Bezgrešnog začeća

■123. P. Koje su najveće svetkovine među blagdanima koje Crkva slavi u čast Djevice Marije i majke Božje?

O. Među svetkovinama koje Crkva slavi u čast Djevice Marije najsvečanije su: Bezgrešno Začeće, Rođenje, Navještenje, Prikazanje u hramu i Uznesenje na nebo.

■124. P. Kada se slavi svetkovina Bezgrešnog Začeća?

O. Svetkovina Bezgrešnoga Začeća slavi se osmog prosinca.

■125. P. Zašto se slavi svetkovina Bezgrešnog začeća Djevice Marije?

O.Svetkovina Bezgrešnog Začeća Djevice Marije slavi se zbog toga, što je ona, kako nas uči vjera, po posebnim povlasticama i zaslugama Isusa Krista našeg Otkupitelja bila posvećena Božjom milošću od prvog časa svoga začeća i tako izuzeta od istočnoga grijeha.

■126. P. Kada je Crkva proglasila člankom vjere, da je začeće Djevice Marije bilo bezgrešno, t.j. da ona nije imala istočnoga grijeha?

O. Dana 8. prosinca 1854. Papa Pio IX. dogmatskom je bulom u suglasju sa svim katoličim biskupima svečano proglasio kao članak vjere Bezgrešno Začeće presvete Djevice.

■127. P. Zašto je Bog podario Djevici Mariji povlasticu Bezgrešnog Začeća?

O. Bog je podario Mariji Djevici povlasticu Bezgrešnog Začeća zato, što je dolikovalo Isusovoj svetosti i uzvišenosti, da Djevica, koja je bila određena da mu postane majkom, ne bude niti jednoga časa podređena sotoni.

■128. P. Koje su nakane sv. Crkve u slavljenju svetkovine Bezgrešnog Začeća?

O. Nakane sv. Crkve u slavljenju Bezgrešnog Začeća jesu: 1. pobuditi u nama živu zahvalnost prema Bogu koji je tom velikom povlasticom uzvisio Djevicu Mariju, 2. oživjeti našu vjeru o Marijinu izuzeću od istočnoga grijeha, 3. shvatiti koliko Bog cijeni i ljubi čistoću i svetost duše, 4. sve više povećavati našu pobožnost prema Mariji.


II. poglavlje

O rođenju Djevice Marije

■129. P. Kada Crkva slavi blagdan rođenja Djevice Marije?

O. Crkva slavi blagdan rođenja Djevice Marije osmog dana mjeseca rujna.

■130. P. Zašto se slavi blagdan rođenja Djevice Marije?

O. Crkva slavi blagdan rođenja Djevice Marije, jer je ona od svog rođenja bila najsvetija od svih stvorenja i jer je bila predodređena za majku Spasiteljevu.

■131. P. Slavi li se blagdan rođendana samo za Djevicu Mariju?

Blagdan rođendana slavi se za Djevicu Mariju i za svetog Ivana Krstitelja. Ovdje ipak treba napomenuti da Blažena Djevica nije samo rođena u milosti, nego je u milosti i začeta, dok se za svetog Ivana Krstitelja može samo kazati da je bio posvećen prije nego što se rodio.

■132. P. Kakav je život provela blažena Djevica?

O. Blažena Djevica živjela je vrlo skromno, iako je potjecala od roda kralja Davida. Živjela je siromašno i povučeno, ali je pred Bogom bila velika, nikad nije griješila, čak ni male grijehe i stalno je rasla u milosti.

■133. P. Čemu se treba osobito diviti u krepostima blažene Djevice?

O. Od kreposti blažene Djevice osobito se treba diviti njezinu zavjetu djevičanstva, koji je ona napravila u svojoj ranoj mladosti. Takav zavjet prije nije bio poznat.

■134. P. Što moramo učiniti o blagdanu Gospina rođendana?

O. O blagdanu Gospina rođendana moramo učiniti četiri stvari: 1. zahvaliti Bogu na jedinstvenim darovima i povlasticama kojima ju je Bog odlikovao iznad ostalih stvorova, 2. moliti ga po njezinu zagovoru, da u nama razori kraljevstvo grijeha da bismo postali vjerni i postojani u njegovoj božanskoj službi, 3. štovati Marijinu svetost i radovati se s njom njezinoj veličini, 4. nastojati slijediti je u brižljivu čuvanju Božje milosti i vježbanju u krepostima, a osobito u njezinoj poniznosti i čistoći zbog kojih je i bila dostojna začeti Isusa u svojoj prečistoj utrobi.


III. poglavlje

O navještenju Djevice Marije

■135. P. Što se slavi na dan Marijina navještenja?

O. Na blagdan Marijina navještenja slavi se najava anđela Gabrijela Mariji, da je izabrana za majku Sina Božjega.

■136. P. Gdje se je nalazila blažena Djevica, kad joj se ukazao anđeo Gabrijel?

O. Prigodom ukazanja anđela Gabrijela Marija se nalazila u galilejskom gradu Nazaretu.

■137. P. Na koji je način anđeo Gabrijel pozdravio Mariju kad joj se ukazao?

O. Kad se je anđeo Gabrijel ukazao Djevici Mariji obratio joj se riječima, kojima je i mi pozdravljamo svaki dan: “Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama.”

■138. P. Kako se je ponašala presveta Djevica kad je čula riječi anđela Gabrijela?

O.Na riječi anđela Gabrijela presveta Djevica se smela, jer je čula da je netko pozdravlja novim i izvrsnim naslovima, za koje je ona sebe držala nedostojnom.

■139. P. Koje je kreposti blažena Djevica pokazala prigodom navještenja anđela Gabrijela?

O. Prigodom navještenja anđela Gabrijela blažena Djevica je pokazala osobito: divnu čistoću, duboku poniznost, vjeru i savršenu poslušnost.

■140. P. Kako je prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica Marija pokazala svoju veliku ljubav prema čistoći?

O. Prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju veliku ljubav prema čistoći nastojanjem da sačuva svoje djevičanstvo, nastojanjem koje je pokazala upravo u času, kad je čula da je određena za dostojanstvo majke Božje.

■141. P. Kako je Djevica Marija pokazala svoju duboku poniznost u času navještenja anđela Gabrijela?

O. U času navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju duboku poniznost riječima: “Evo službenice Gospodnje”, što je izgovorila kad je postala majkom Božjom.

■142. P. Kako je Djevica Marija pokazala svoju vjeru i poslušnost prigodom navještenja anđela Gabrijela?

O.Prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju vjeru i poslušnost rekavši: “Neka mi bude po riječi tvojoj.”

■143. P. Što se dogodilo u času, kad je Djevica Marija pristala biti majkom Božjom?

O. U času, kad je Marija pristala da bude majkom Božjom, druga božanska osoba Presvetog Trojstva utjelovila se u njezinoj utrobi uzevši dušu i tijelo, kako imamo i mi, po djelovanju Duha Svetoga.

■144. P. Što nas uči presveta Djevica u svom navještenju?

O. U svom navještenju presveta Djevica Marija uči: 1. djevice visoko cijeniti blago svoga djevičanstva, 2. sve nas čisto se i ponizno pripraviti za primanje Isusa Krista u svetoj pričesti i spremno se pokoravati volji Božjoj.

■145. P. Što moramo učiniti na blagdan Navještenja Marijina?

Na blagdan Navještenja Djevice Marije moramo učiniti tri stvari: 1. duboko se klanjati Riječi utjelovljenoj radi našeg spasenja i zahvaliti joj na tom velikom dobru, 2. čestitati blaženoj Djevici na dostojanstvu Majke Božje, koje je zadobila, i častiti je kao našu gospodaricu i odvjetnicu, 3. odlučiti da uvijek s velikim štovanjem i pobožnošću molimo anđeoski pozdrav, koji se obično naziva Zdravomarijom.


IV. poglavlje

O Očišćenju Djevice Marije

■146. P. Kakav je to blagdan Očišćenja Djevice Marije?

O. Očišćenje Marije Djevice je svetkovina ustanovljena na spomen dana, kad je Djevica otišla u jeruzalemski hram izvršiti zakon očišćenja i prikazati svog božanskog sina Isusa Krista.

■147. P. Kakav je to bio zakon očišćenja?

O. Zakon očišćenja bio je Mojsijev zakon koji je obvezivao sve žene da se poslije porođaja očiste u hramu prikazivanjem neke žrtve.

■148. P. Je li presvetu Djevicu obvezivao zakon očišćenja?

O. Presvetu Djevicu nije obvezivao zakon očišćenja, jer je postala majkom po djelovanju Duha Svetoga sačuvavši svoje djevičanstvo.

■149. P. Zašto se onda presveta Djevica podvrgnula zakonu očišćenja, ako je on nije obvezivao?

O. Presveta Djevica podložila se zakonu očišćenja na koji nije bila obvezna, da bi nam dala primjer poniznosti i poslušnosti Božjem zakonu.

■150. P. Što je presveta Djevica prikazala u hramu u povodu svoga očišćenja?

O. S obzirom na to da je presveta Djevica bila siromašna, prigodom svog očišćenja prikazala je u hramu žrtvu siromašnih majki, a to je bio par grlica ili golubova.

■151. P. Zašto je presveta Djevica na dan svog očišćenja prikazala Isusa Krista u hramu?

O. Presveta Djevica je na dan očišćenja prikazala Isusa Krista u hramu jer je stari zakon obvezivao roditelje da svoje prvorođene prikažu Bogu, te da ih nakon toga otkupe određenim novčanim iznosom.

■152. P. Zašto je Bog ustanovio taj zakon o prikazanju prvorođenih?

O. Bog je ustanovio zakon o prikazanju prvorođenih da bi se njegov narod uvijek sjećao, kako je bio oslobođen iz egipatskog sužanjstva, kad je anđeo pomorio sve egipatske prvorođence, a poštedio židovske.

■153. P. Kakvo se čudo dogodilo kad je Krist bio prikazan u hramu?

O.Kad je Krist bio prikazan u hramu, sveti starac Šimun i sveta udovica Ana u njemu su prepoznali pravoga Mesiju.

■154. P. Što je Šimun učinio kad je mali Isus bio prikazan u hramu?

O. Kad je mali Isus bio prikazan u hramu, Šimun ga je uzeo na ruke, zahvalio Bogu i otpjevao pjesmu “Sada otpusti” kojom je izjavio da umire zadovoljan što je vidio Spasitelja i prorekao je suprotnosti koje će Isus Krist podnijeti i muke koje će iskusiti njegova sveta Majka.

■155. P. Što je učinila proročica Ana kad je Isus bio prikazan u hramu?

O. Kad je Isus Krist bio prikazan u hramu, proročica je Ana hvalila i zahvaljivala Bogu, što je poslao Spasitelja na svijet i o tome je govorila svima koji su očekivali njegov dolazak.

■156. P. Što moramo naučiti od otajstava očišćenja Djevice Marije i Isusova prikazanja?

O. Od otajstava Marijina očišćenja i Isusova prikazanja u hramu moramo naučiti osobito tri stvari: 1. točno izvršavati Božji zakon i ne tražiti izlike kako bismo izbjegavali njegovo izvršavanje, 2. željeti samo Boga i prikazati se njemu da bismo vršili njegovu svetu volju, 3. vrlo cijeniti poniznost i često se čistiti pokorom.

157. P. Što bi majke i očevi trebali učiniti o blagdanu očišćenja?

O. Očevi i majke morali bi o blagdanu očišćenja prikazati svoju djecu Bogu i moliti ga da im udijeli milost da ih kršćanski odgajaju.

■158. P. Zašto se na dan očišćenja ide u procesiji s upaljenim svijećama?

O. Na dan očišćenja ide se u procesiji s upaljenim svijećama u ruci na uspomenu putovanja presvete Djevice iz Betlehema u jeruzalemski hram s malim Isusom na rukama i na spomen radosti, koju su pokazali sveti Šimun i Ana, kad su se susreli s Isusom.

■159. P. Kako moramo ići za procesijom na blagdan očišćenja?

O. Sudjelujući u procesiji na blagdan očišćenja, moramo obnoviti svoju vjeru u Isusa Krista, koji je naše pravo svjetlo, i moliti ga da nas prosvijetli svojom milošću da bismo bili dostojni da jednog dana uđemo u hram slave po zagovoru njegove presvete Majke.


V. poglavlje

O Uznesenju Marijinu

■160. P. Što Crkva slavi o blagdanu Uznesenja presvete Djevice?

O. Crkva o blagdanu Uznesenja presvete Djevice slavi smrt i slavno uznesenje Djevice Marije na nebo.

* 161. P. Je li s Marijinom dušom uzašlo na nebo i njezino tijelo?

O. Pobožni vjernici općenito vjeruju, da je s dušom Djevice Marije na nebo uzašlo i njezino tijelo, iako to Crkva nije proglasila kao članak vjere.

■162. P. Na kakvu je slavu uzvišena Djevica Marija na nebu?

O. Djevica je Marija uzvišena nad svim anđeoskom zborovima i nad svim svetima u nebu, kao kraljica neba i zemlje.

■163. P. Zašto je Djevica uzvišena nad svim stvorenjima?

O. Djevica je na nebu uzvišena nad svim stvorenjima, jer je majka Božja i jer je od svih stvorova najponiznija i najsvetija.

■164. P. Što moramo učiniti na blagdan Marijina Uznesenja?

O. Na blagdan Marijina Uznesenja moramo: 1. radovati se zbog njezina slavnog Uznesenja i uzvišenja, 2. štovati je kao našu Gospodaricu i našu odvjetnicu pred svojim božanskim Sinom, 3. moliti je da nam u Boga izmoli milost da provodimo svet život te se na taj način pripremimo na smrt i zaslužimo da nas pomaže i štiti da budemo imali udjela u njezinoj slavi.

■165. P. Kako možemo zaslužiti Marijinu zaštitu?

O. Marijinu zaštitu možemo zaslužiti ako nasljedujemo njezine kreposti, a osobito čistoću i poniznost.

■166. P. Moraju li se i grešnici pouzdavati u Marijinu zaštitu?

O. I grešnici se moraju pouzdati u Marijinu zaštitu, jer je ona majka milosrđa i utočište grešnika, da im od Boga isprosi milost obraćenja.


*161. Uznesenje Blažene Djevice Marije proglasio je dogmom vjere Pio XII. 1950. g.


VI. poglavlje

O blagdanima anđela

■167. P. Na koje dane Crkva slavi blagdan anđela?

O. Crkva slavi blagdan svetog Mihovila i svih anđela dvadeset i devetog rujna, a drugog listopada slavi blagdan anđela čuvara.

■168. P. Zašto Crkva o blagdanu svih anđela osobito časti svetog Mihovila?

O. Na blagdan svih anđela Crkva osobito časti svetog Mihovila, jer ga priznaje poglavicom svih anđela i svojim zaštitnikom.

■169. P. Što moramo učiniti da u svetosti proslavimo blagdan anđela?

O. Da bismo u svetosti proslavili blagdan svih anđela moramo: 1. zahvaliti Bogu na milosti, što im je dao, da su mu ostali vjerni, dok su se protiv njega pobunili Lucifer i njegovi sljedbenici, 2. moliti ga da nam udijeli milost nasljedovanja njihove vjernosti i njihove gorljivosti za Božju slavu, 3. štovati ih kao prvake nebeskih dvora i kao naše zaštitnike i posrednike u Boga, 4. moliti ih da Bogu prenesu naše molitve i da nam on dade svoju božansku pomoć.

■170. P. Kakve anđele nazivamo anđelima čuvarima?

O. Anđelima čuvarima nazivamo anđele koji nas čuvaju i vode putem spasenja.

■171. P. Kako znamo da imamo anđele čuvare?

O. Znamo da imamo anđele čuvare po Svetom Pismu i po naučavanju Crkve.

■172. P. Na koji način nam pomaže anđeo čuvar?

O. Anđeo čuvar: 1. pomaže nam dobrim nadahnućima i sjećajući nas na naše dužnosti, vodi nas dobrim putem, 2. prikazuje Bogu naše molitve i postiže nam njegove milosti.

■173. P. Što možemo zaključiti iz onoga što nas Crkva uči o anđelima čuvarima?

O. Iz onoga što nas Crkva uči o anđelima čuvarima moramo izvući plod pouke: neprestano zahvaljivati Božjoj dobroti, što nam je dao anđele za čuvare a i samima njima za ljubaznu brigu, koju nam poklanjaju.

■174. P. U čemu se mora sastojati naša zahvalnost anđelima čuvarima?

O. Naša zahvalnost anđelima čuvarima mora se sastojati u četiri stvari: 1. poštovati njihovu nazočnost i ne žalostiti ih nikakvim grijehom, 2. spremno slijediti dobre osjećaje koje Bog preko njih pobuđuje u našim srcima, 3. moliti sa što više pobožnosti da oni naše molitve prihvate i da ih prikažu Bogu, 4. često ih zazivati i uzdati se u njih u našim potrebama, a osobito pak onda kad smo u napasti.


VII. poglavlje

O blagdanu rođenja svetog Ivana Krstitelja

■175. P. Koju svetkovinu Crkva slavi dvadeset i četvrti dan mjeseca lipnja?

O.Na dvadeset i četvrti dan mjeseca lipnja Crkva slavi dan rođenja svetog Ivana Krstitelja.

■176. P. Tko je bio sveti Ivan Krstitelj?

O. Sveti Ivan Krstitelj bio je prethodnik Isusa Krista.

■177. P. Zašto držimo svetoga Ivana Krstitelja Isusovim pretečom?

O. Svetog Ivana Krstitelja držimo Isusovim prethodnikom, jer ga je Bog poslao navijestiti dolazak Isusa Krista Židovima i pripraviti ih da ga prihvate.

■178. P. Zašto Crkva posvećuje posebnu svetkovinu svetom Ivanu Krstitelju i njegovu rođenju?

O. Crkva časti posebnom svetkovinom rođenje svetog Ivana Krstitelja, jer je to rođenje sveto i jer je svijetu donijelo mnogo svete radosti.

■179. P. Je li sveti Ivan Krstitelj rođen u grijehu kao ostali ljudi ?

O. Sveti Ivan Krstitelj nije rođen u grijehu kao ostali ljudi, jer je bio posvećen u utrobi svoje majke, svete Elizabete, u nazočnosti Isusa Krista i presvete Djevice.

■180. P. Zašto se svijet razveselio rođenjem svetoga Ivana Krstitelja?

O. Svijet se obradovao zbog rođenja svetog Ivana Krstitelja, jer je tim rođenjem naviješteno da će uskoro doći Mesija.

■181. P. Na koji način je Bog priznao svetog Ivana Krstitelja prethodnikom Isusa Krista još prije njegova rođenja?

O. Bog je priznao svetoga Ivana Krstitelja, već od njegova rođenja, pretečom Isusa Krista, raznim čudesima, a osobito onim kad je njegov otac Zaharija bio izgubio govor pa mu se vratio tako da je mogao gromko zapjevati pobožnu pjesan “Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov”, kojom je zahvalio Bogu za ispunjenje obećanja koje je dano Abrahamu, da će poslati, Spasitelja i uzradovao se što će mu njegov sin biti preteča.

■182. P. Kako je živio sveti Ivan Krstitelj?

O.Sveti Ivan Krstitelj se još u djetinjstvu povukao u pustinju, gdje je proveo najveći dio svog života i s nevinošću svoga ponašanja čvrsto je spojio najstrožu pokoru.

■183. P. Na koji je način umro sveti Ivan Krstitelj?

O. Sveti je Ivan Krstitelj umro tako, što mu je po nalogu Heroda Antipe odrubljena glava zbog njegove svete slobode kojom je osudio sablažnjivi život toga vladara.

■184. P. Što moramo nasljedovati u životu svetoga Ivana Krstitelja?

O. U životu svetoga Ivana Krstitelja moramo nasljedovati: 1. ljubav prema povučenom životu, poniznosti i odricanju, 2. žar kojim je navješćivao i pozivao na ljubav prema Isusu Kristu, 3. njegovu vjernost Bogu, što je više volio njegovu slavu i spasenje bližnjega od svih ljudskih obzira.


VIII. poglavlje

O svetkovini svetog Josipa zaručnika presvete Djevice i zaštitnika Crkve

■185. P. Zašto Crkva slavi osobito svečano blagdan svetog Josipa?

O. Crkva slavi tako svečano blagdan svetog Josipa, jer je bio jedan od velikih svetaca, zaručnik Djevice Marije, poočim Isusa Krista pa je zbog toga proglašen zaštitnikom Crkve.

■186. P. Što znači: Josip je bio poočim Isusa Krista?

O. Riječi da je Josip bio poočim Isusa Krista znače, da su ljudi u njemu gledali Isusova oca, jer je on prema njemu vršio očinske dužnosti.

■187. P. Gdje je sveti Josip obično prebivao?

O. Sveti Josip je obično prebivao u Nazaretu, malenom gradu u Galileji.

■188. P. Što je sveti Josip bio po zanimanju?

O. Iako je sveti Josip bio od kraljevskog roda Davidova, bio je siromašan i morao je zarađivati kruh radom svojih ruku.

■189. P. Što nas uči siromaštvo obitelji, u kojoj je Isus rođen?

O. Siromaštvo obitelji Isusa Krista uči nas da oslobađamo svoje srce od bogatstva i da rado podnosimo siromaštvo ako to Bog hoće.

■190. P. Što mi vjerujemo o tome, na koju je slavu Bog uzdignuo svetoga Josipa u nebo?

O. Vjerujemo da je Bog uzdignuo svetoga Josipa do najveće slave jer je toliko bio istaknut njegov stupanj i njegova svetost na zemlji.

■191. P. Kako sveti Josip zaštićuje one koji ga štuju?

O. Zaštita sv. Josipa prema svima, koji su mu pobožni, vrlo je velika, jer je teško vjerovati da bi Isus uskratio svoju milost svecu, kojemu je na zemlji htio biti podložan.

■192. P. Kakvu posebnu milost možemo očekivati od zagovora svetoga Josipa?

O. Posebna milost, kojoj se moramo nadati od zagovora sv. Josipa, jest milost dobre smrti, jer je on imao sreću umrijeti na rukama Isusa i Marije.

■193. P. Što moramo učinti da bismo zaslužili zaštitu svetoga Josipa?

O. Da bismo zaslužili zaštitu svetoga Josipa, moramo ga često zazivati, slijediti njegove kreposti, a osobito njegovu poniznost i potpuno predanje volji Božjoj koja je uvijek bila pravilo njegovih čina.


IX. poglavlje

O svetkovinama svetih apostola, a osobito svetog Petra i Pavla

■194. P. Tko su bili apostoli?

O. Apostoli su bili učenici Isusa Krista, koje je on izabrao za svjedoke njegova propovijedanja i njegovih čudesa, čuvari njegova nauka, osigurani njegovom vlašću i poslani navješćivati Evanđelje svim narodima.

■195. P. Koji je bio plod apostolskih propovijedi?

O. Plod apostolskih propovijedi bilo je rušenje idolopoklonstva i utvrđenje kršćanske vjere.

■196. P. Kojim sredstvima su apostoli naveli narode da prihvate kršćansku vjeru?

O. Apostoli su naveli narode da prihvate kršćansku vjeru time što su božansko značenje nauka, koji su propovijedali, potvrđivali čudesima, svetošću svog života i napokon postojanošću u mukama sve do žrtve svoga života.

■197. P. Zašto se osobito svečano slavi blagdan svetog Petra i Pavla ?

O. Blagdan svetog Petra i Pavla slavi se osobito svečano, jer su ta dva sveca prvaci apostolskog zbora.

■198. P. Zašto se sveti Petar i Pavao nazivaju prvaci među apostolima?

O. Sveti Petar i Pavao nazivaju se prvacima među apostolima zato, što je sam Krist izabrao svetog Petra da bude glava apostola i čitave Crkve, a sveti Pavao je više od svih drugih radio na propovijedanju Evanđelja i obraćanju pogana.

■199. P. Gdje je bilo sjedište svetoga Petra?

O. Prvo sjedište svetoga Petra bila je Antiohija, a poslije se preselio u Rim, koji je onda bio glavni grad Rimskoga carstva i u Rimu su završili dugi i teški napori njegova apostolata slavnim mučeništvom.

■200. P. Što slijedi iz toga da je sveti Petar izabrao Rim za svoje sjedište i da je tamo umro?

O. Iz toga što je sveti Petar izabrao Rim za svoje sjedište, slijedi da moramo priznati rimskog papu za pravog nasljednika svetoga Petra i glavu čitave Crkve, kojemu moramo biti iskreno podložni i vjerom prihvaćati nauk koji on proglasi kao Pastir i Učitelj svih kršćana.

■201. P. Tko je bio sveti Pavao prije obraćenja?

O. Prije svog obraćenja sveti je Pavao bio učeni farizej koji je progonio Isusovo ime.

■202. P. Kako je sveti Pavao pozvan na apostolat?

O. Sveti je Pavao pozvan na apostolat na putu u Damask. Tamo mu se prikazao Isus pa je od progonitelja Crkve postao gorljiv propovjednik Evanđelja.

■203. P. Zašto je Isus Krist htio obratiti svetoga Pavla ovako velikim čudom?

O. Isus Krist je htio obratiti svetoga Pavla ovako velikim čudom, jer je htio pokazati moć i učinkovitost svoje milosti, koja može obratiti i najtvrđa srca na pokoru, a i zato da bude vjerodostojniji svjedok.

■204. P. Zašto se blagdan svetih apostola Petra i Pavla slavi u isti dan?

O. Blagdan svetih apostola Petra i Pavla slavi se u isti dan, jer oni obojica koji su svojom nazočnošću i propovijedanjem posvetili Rim, u Rimu su doživjeli mučeništvo, pa su postali slavnim zaštitnicima toga grada.

■205. P. Što moramo naučiti od svetih apostola?

O. Od svetih apostola moramo se naučiti: 1. usklađivati životne radnje s načelima Evanđelja, 2. poučavati svetom gorljivošću i postojanošću u nauku Isusa Krista one kojima je to potrebno, 3. podnositi dragovoljno bilo kakve patnje iz ljubavi prema njegovu imenu.

■206. P. Što moramo činiti o blagdanima apostola?

O. Na blagdane apostola moramo – 1. zahvaliti Gospodinu, što nas je po njima prizvao k vjeri, 2. moliti Boga za milost da po njihovu zagovoru sačuvamo čistu vjeru, 3. moliti ga da štiti Crkvu od njezinih neprijatelja i da je vode pastiri, koji će biti dostojni nasljednici svetih apostola.


X. poglavlje

O blagdanu Svih Svetih

■207. P. Koji se blagdan slavi prvog dana mjeseca studenog?

O. Prvog dana mjeseca studenog slavi se blagdan Svih Svetih.

■208. P. Zašto je Crkva ustanovila blagdan Svih Svetih?

O. Crkva je ustanovila blagdan Svih Svetih: 1. da slavi Boga i da mu zahvali, što je posvetio svoje sluge na zemlji i što ih je okrunio slavom na nebu, 2. da u ovaj dan časti i one svece koji nemaju svoga blagdana u godini, 3. da nam pribavi više milosti po većem broju zagovornika, 4. da na ovaj dan nadoknadimo propuste koje smo tijekom godine učinili o posebnim blagdanima svetaca, 5. da nas još više pobudi na kreposti primjerima tolikih svetaca svake dobi, zanimanja i spola i uspomenom nagrade koju uživaju na nebu.

■209. P. Što nas treba pobuditi da bismo nasljedovali svece?

O. Na nasljedovanje svetaca mora nas pobuditi razmatranje, da su i oni bili slabi i krhki, kao i mi, da su bili podložni istim strastima, ali da su pomoću božanske milosti postali sveci onim istim sredstvima koja i nama stoje na raspolaganju i da nam je po zaslugama Isusa Krista obećana ona ista slava koju oni sada uživaju u raju.

■210. P. Zašto se slavi blagdan Svih Svetih s toliko svečanosti?

O. Blagdan Svih Svetih slavi se s tako velikom svečanosti, jer taj blagdan obuhvaća sve ostale blagdane u godini koji se slave u čast svetaca, pa je slika vječne svetkovine na nebu.

■211. P. Što moramo učiniti da dostojno proslavimo blagdan Svih Svetih?

O. Da bismo dostojno proslavili blagdan Svih Svetih moramo: 1. hvaliti i slaviti Gospodina zbog milosti koju je dao svojim slugama i moliti ga da je udijeli i nama, 2. Častiti sve svece kao Božje prijatelje i zazivati s više povjerenja njihovu zaštitu, 3. odlučiti da ćemo nasljedovati njihov primjer da bismo jednog dana sudjelovali s njma u istoj slavi.


XI. poglavlje

O spomenu vjernih pokojnika

■212. P. Zašto poslije blagdana Svih Svetih Crkva slavi uspomenu na sve vjerne pokojnike?

O. Poslije svetkovine Svih Svetih Crkva spominje sve vjerne pokojnike, koji su u čistilištu, jer je dolično, da vojujuća Crkva, poslije nego je općim i svečanim blagdanom počastila i zazvala zaštitu pobjeđujuće Crkve, ide u pomoć trpećoj Crkvi općim i svečanim bogoslužjem za sve mrtve.

■213. P. Kako možemo pomoći dušama vjernih pokojnika?

O. Dušama vjernih pokojnika možemo pomoći molitvama, milodarima i dobrim djelima, ali prije svega svetom misnom žrtvom.

■214. P. Za koje duše na spomendan svih vjernih pokojnika moramo namijeniti naše molitve prema odredbi sv. Crkve?

O. Na dan uspomene na sve vjerne pokojnike moramo namijeniti molitve ne samo za duše naših rođaka, prijatelja i dobrotvora, nego i za sve ostale duše što se nalaze u čistilištu.

■215. P. Kakav će nam plod dati uspomena na sve vjerne pokojnike?

O. Uspomena na sve vjerne pokojnike dat će nam ove plodove: 1. pomisao da i mi moramo uskoro umrijeti i doći pred Božji sud, gdje ćemo mu morati položiti račune za čitav naš život, 2. veliku odbojnost prema grijehu misleći kako ga Bog strogo kažnjava u drugom životu i u životu zadovoljiti njegovu pravdu djelima pokore zbog učinjenih grijeha.


XII. poglavlje

Svetkovina svetih zaštitnika

■216. P. Koje svece nazivamo svojim zašti­tnicima?

O. Zaštitnicima nazivamo one svece kojih ime nosimo, naslovnike župa, zaštitnike biskupija, mjesta i države u kojoj živimo ili zanata koji obavljamo.

■217. P. Kako moramo častiti svece zaštitnike?

O. Svece zaštitnike moramo častiti tako da što svetije proslavimo njihove blagdane, zazivamo ih u nevolji te da ih nasljedujemo.

■218. P. Što moramo učiniti da dobro proslavimo svetkovine svojih svetih zaštitnika?

O. Da bismo dobro proslavili blagdan svojih svetih zaštitnika moramo se uzdržati od svake nedopuštene zabave i usmjeriti se na djela milosrđa i vjere.

■219. P. Koja posebna djela milosrđa moramo činiti o blagdanima svojih svetih zaštitnika?

O. Na blagdane svojih svetih zaštitnika moramo pobožno i čista srca pristupiti svetim sakramentima i sudjelovati u službi Božjoj.

Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Put Lokve 8, Kožino, Zadar

Na braniku

Na braniku – Apologetski priručnik br. 1

Na braniku - Apologetski priručnik br. 1 je prvo nakladničko djelo Apologetske udruge bl. Ivan Merz. U knjizi se nalazi 70 odabranih apologetskih tekstova napisanih od strane 12 autora, članova i suradnika Apologetske udruge bl. Ivan Merz.

Saznajte više

Donacije

"Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja."

IBAN: HR8523400091110376905
(BIC: PBZG HR 2X)

Pretplatite se za novosti

Preporučujemo

Kupite naše knjige

Izradio Mate Mišlov za Katolik.hr
Autorska prava 2020. Sva prava pridržana.