Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Katolik.hr
Razlozi nade koja je u nama.

Blaženi Papa Ivan Pavao II.: proglasitelj Božanskog milosrđa

Objavljeno: 30. travnja 2011.
Kategorija: Hagiografije i mistika
U nedjelju 1. svibnja 2011. god., na blagdan sv. Josipa Radnika, biti će u Rimu održana svečanost proglašenja blaženim Pape koji je u mladosti doista bio baš radnik (čak i u kamenolomu!)1.
Ne slučajno, beatifikacija se poklapa sa Nedjeljom Božanskog milosrđa – Ivan Pavao II. je baš i preminuo 2. travnja 2005. godine, u noći koja je prethodila blagdanu Božanskog milosrđa. Taj je blagdan  sam Ivan Pavao II. bio odredio za prvu nedjelju poslije Uskrsa – prema želji  koju je Gospodin obznanio sv. Faustini Kowalskoj (1905. – 1938), proročici Božanskog Milosrđa2 3. Papa Ivan Pavao II., još kao nadbiskup u Krakowu 1978. godine – kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra – dao je i prvo službeno Crkveno odobrenje za pobožnost Božanskom milosrđu. Naposljetku je on kao Papa proglasio  Faustinu Kowalsku  blaženom na osminu Uskrsa 1993.; potom ju je kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine, ustanovio je on Nedjelju Božanskog milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu.
Tom prigodom je rekao: „Ovo je najsretniji dan u mojem životu.4 

U nedjelju 1. svibnja 2011. god., na blagdan sv. Josipa Radnika, biti će u Rimu održana svečanost proglašenja blaženim Pape koji je u mladosti doista bio baš radnik (čak i u kamenolomu!)1.

Ne slučajno, beatifikacija se poklapa sa Nedjeljom Božanskog milosrđa – Ivan Pavao II. je baš i preminuo 2. travnja 2005. godine, u noći koja je prethodila blagdanu Božanskog milosrđa. Taj je blagdan  sam Ivan Pavao II. bio odredio za prvu nedjelju poslije Uskrsa – prema želji  koju je Gospodin obznanio sv. Faustini Kowalskoj (1905. – 1938), proročici Božanskog Milosrđa2 3. Papa Ivan Pavao II., još kao nadbiskup u Krakowu 1978. godine – kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra – dao je i prvo službeno Crkveno odobrenje za pobožnost Božanskom milosrđu. Naposljetku je on kao Papa proglasio  Faustinu Kowalsku  blaženom na osminu Uskrsa 1993.; potom ju je kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine, ustanovio je on Nedjelju Božanskog milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu.

Tom prigodom je rekao: „Ovo je najsretniji dan u mojem životu.4

Ostanimo još malo u vremenu smrti Pape Ivana Pavla II. Na Papinoj pogrebnoj misi 8. travnja 2005. godine, govori u propovjedi budući Papa, tada kardinal Joseph Ratzinger za preminulog Papu Ivana Pavla: „On nam je predstavio uskrsno otajstvo kao otajstvo božanskog milosrđa. U svojoj zadnjoj knjizi, napisao je: Granica stavljena zlu je ‘u krajnosti Božansko milosrđe’ (Memorija i identitet, str. 60-61). A razmišljajući o atentatu na sebe, rekao je: ‘Žrtvujući sebe za nas sve, Krist je dao novo značenje patnji, otvarajući novu dimenziju, novi zakon: zakon ljubavi …Ta patnja je ono što izgara i pobjeđuje zlo plamenom ljubavi i izvlači čak i iz grijeha veliki rascvat dobra (str. 189-190). Nukan takvim viđenjem, Papa je trpio i ljubio u zajedništvu sa Kristom, i stoga se poruka njegovog trpljenja i njegove šutnje pokazala tako elokventnom i tako plodnom. Božansko milosrđe: Sveti Otac je našao najčišći odraz Božjeg milosrđa u Majci Božjoj. On, koji je u ranoj dobi ostao bez vlastite majke, ljubio je Božansku Majku tim više. On je čuo riječi raspetog Gospodina kao upućene osobno sebi: ‘Evo ti Majke’.5

Život mladog Karola Wojtyle doista je bio bolno obilježen gubitkom majke: u času njene smrti 1929. godine imao je Karol samo 9 godina. Tri godine kasnije pogodila ga je i smrt starijeg brata Edmunda; taj je mladi liječnik (rođen 1906.) umro od šarlaha.6 Uz pobožnog oca – umirovljenog vojnog dočasnika rođenog 1879. godine7, budući je Papa naučio kako dostojno prihvatiti tragične trenutke života i ugraditi ih u vlastitu svetost.
 
Mladić koji je uživao u sportu otpočeo je 1938. godine studij na Jagelonskom sveučilištu u Krakowu; pokazuje veliki interes za teatar i upisuje dramsku školu. Školovanje je ubrzo prekinuto napadom Njemačke na Poljsku 1939. godine. Tijekom njemačke okupacije – koja je u Poljskoj bila vrlo brutalna – Karol je  bio fizički radnik u raznim poduzećima u Krakowu.
 
Odlučuje se pridružiti tajnom sjemeništu (nacisti nisu u Poljskoj dopuštali pripremanje mladih za svećeništvo); 1946. godine – nakon što je u Poljskoj uspostavljen komunistički režim – biva zaređen za dijacezanskog svećenika.8 Studij je okončao u Rimu, njegov doktorat iz 1948. godine bavi se karmelićanskim svecem i naučiteljem katoličke mistike Ivanom od Križa.9 
 
Karol se pokazuje kao uspješan pastoralni radnik; uz veliku opasnost uspijeva pobožne poljske radnike u komunističkom gradu – projektu Nowoj Huti (novosagrađeni industrijski grad blizu Krakowa) ustrojiti u župu. Božićnu misu 1959. godine slavi na otvorenom polju, gdje 1977. godine napokon – sada već kao nadbiskup Krakowa – posvećuje i crkvu. U gradu gdje je totalitarna komunistička vlast zamislila da „takvog objekta“ biti ne smije!10 
 
Wojtyla je, kao vrlo daroviti teolog, preuzeo 1954. godine i dužnost profesora na Katoličkom sveučilištu u Lublinu. Pomoćni biskup u Krakowu postaje 1958.; nadbiskupsku službu preuzima 1964. god.11. Papa postaje 1978. godine, u vrijeme kada je Crkva u zapadnim zemljama bila uzljuljana valom modernizma – te se, primjerice, naširoko odustajalo od prakticiranja sakramenta ispovijedi, a molitvu krunice, križnog puta i euharistijska klanjanja promatralo kao nešto zastarjelo i smiješno, sa čime treba što prije i što temeljitije prekinuti.
 
Ivan Pavao II. je u razdoblju 1962. – 1965. god. sudjelovao na II. vatikanskom koncilu, kao teolog i biskup. Bilježi se da je imao značajnu ulogu u pisanju kostitucije „Gaudium et spes“12. Godine 1967. godine značajno pridonosi kod pisanje papinske enciklike „Humanae Vitae“, koja govori o abortusu, te o bračnoj ljubavi.13 
 
U svojem dugom pontifikatu (1978. – 2005. godine) iskoristio je mogućnosti vremena, te se trudio obići vjernike širom svijeta, držeći velike mise na otvorenom.
 
Uz pomoć kadrinala Franje Šepera i Josepha Ratzingera na čelu Kongregacije za nauk vjere, uspijeva održati pravovjerje u Katoličkoj Crkvi14. Već 1979. godine bivaju osuđena naučavanja vodećeg modernističkog teologa Hans Künga15, tj. njegovo nastojanje da prilagodi kršćanstvo liberalnoj ideologiji.16 „Teologija oslobođenja“, pokušaj „križanja“ katoličanstva i marksističke ideologije (uključivo doktrinu klasne borbe) biva od Vatikana osuđena 1984.17 
 
Ivan Pavao II. uspijeva u Crkvi održati i obnoviti vjeru u stvarnu Isusovu prisutnost u Presvetom Oltarskom Sakramentu18 i pobožnost Svetoj Krunici19. Oživljava štovanje svetaca u Crkvi, za svojeg pontifikata proglašuje 482 svetih i 1338 blaženika20. Ne propušta propovijedati i o Čistilištu21.
 
Možda naznačajniji doprinos teološkoj misli ostvario je svojim pisanjem o „Teologiji tijela“ (on je i autor samog termina), gdje se ljudska tjelesnost i spolnost sagledavaju kao dio Božje namisli o čovjeku, svetosti i spasenju.22 
 
Ivan Pavao II. je vrlo teško ranjen 1981. godine, kada ga je na Trgu sv. Petra u Rimu iz pištolja ustrijelio Mehmed Ali Agca. Svoje preživljavanje je pripisao pomoći Majke Božje, te je povezao taj događaj sa objavama iz Fatime.23 
 
U 2001. godini mu je dijagnosticirana parkinsonova bolest. Usprkos trpljenju koje je donijela ta bolest, uspijevao je putovati svijetom i efikasno upravljati Katoličkom Crkvom. 
 
Papa se rodio u dijelu Poljske koje se zove i Bijela Hrvatska, te je pokazivao posebnu naklonost za Hrvate. Njegov odlučujući doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske 1991. godine i samom opstanku Hrvatske na početku njene državne samostalnosti, dobro nam je poznat. Hrvatsku je posjetio 1994. (Zagreb), 1998. (Zagreb, Marija Bistrica i Split) i 2003. godine (Rijeka, Dubrovnik, Osijek, Đakovo, Zadar).
Dario C.
 
P. S.   Na poticaj čitatelja, uvrštavam na kraj ovog članka molitvu za kanonizaciju novoproglašenog blaženika.
 

Presveto Trojstvo,

 

zahvaljujemo Ti što si Crkvi darovalo papu Ivana Pavla II. i dalo da po njemu zasja nježnost Tvoga očinstva,slava križa Kristova i sjaj Duha ljubavi.

 

Svojim punim pouzdanjem u Tvoje beskrajno Milosrđe i u Marijin majčinski zagovor,on nam je pružio živu sliku Isusa dobroga pastira i pokazao da je svetost najviši oblik redovitoga kršćanskog života i put ka postizanju vječnog zajedništva s Tobom.

 

Daj nam, njegovim zagovorom, po Tvojoj volji, milost što je molimo, nadajući se da će on uskoro biti ubrojen među Tvoje svete. Amen24

 


http://www.vatican.va/news_services/liturgy/saints/ns_lit_doc_20000430_faustina_en.html

http://www.ewtn.com/devotionals/mercy/feast.htm

http://catholicismpure.wordpress.com/2011/04/30/blessed-john-paul-ii-the-pope-of-divine-mercy/

http://www.vatican.va/gpII/documents/homily-card-ratzinger_20050408_en.html

http://www.cracow.name/edmund.php

http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/santopadre_biografie/giovanni_paolo_ii_biografia_breve_en.html

http://www.biography.com/articles/John-Paul-II-9355652

http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/santopadre_biografie/giovanni_paolo_ii_biografia_breve_en.html

10 http://www.canadafreepress.com/2002/edesk90202.htm

11 http://www.verbum.hr/knjige/autor-ivan-pavao-ii-karol-wojtyla/

12 http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/santopadre_biografie/giovanni_paolo_ii_biografia_breve_en.html

13 http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_p-vi_enc_25071968_humanae-vitae_en.html

14 http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=156&Itemid=163

15 http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=39825

16 http://www.stanford.edu/dept/relstud/Sheehan/pdf/8_a_religion_articles/11%201984%20REVOLUTION%20IN%20THE%20CHURCH.pdf

17 http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19840806_theology-liberation_en.html

18 http://www.therealpresence.org/johnpaul.htm

19 http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_20021016_rosarium-virginis-mariae_en.html

20 http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/pontificato_gpii/pontificato_dati-statistici_en.html#Beatificazioni%20e%20Canonizzazioni

21 http://www.ewtn.com/library/papaldoc/jp2heavn.htm#Purgatory

22 http://www.ewtn.com/library/papaldoc/jp2tbind.htm

23 http://www.zenit.org/rssenglish-32027

24 http://www.katolici.org/molitve.php?action=c_vidi&id=12159

 

Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Put Lokve 8, Kožino, Zadar

Na braniku

Duh vremena - Apologetski priručnik br. 2

Duh vremena - Apologetski priručnik br.2 je treće nakladničko djelo Apologetske udruge bl. Ivan Merz. U knjizi se nalazi 37 odabranih apologetskih tekstova koje su napisali četiri autora, članovi i suradnici Udruge. Predgovor knjizi je napisao danas jedan od najvećih branitelja vjere, biskup Athanasius Schneider.

Saznajte više

Donacije

"Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja."

IBAN: HR8523400091110376905
(BIC: PBZG HR 2X)

Donacije

Pretplatite se za novosti

Kupite naše knjige

Izradio Mate Mišlov za Katolik.hr
Autorska prava 2024. Sva prava pridržana.