S nestrpljenjem je 1,4 milijarde katolika čekalo da sazna tko će biti 267. Kristov namjesnik na zemlji. Čekanje nije bilo dulje nego 2013. Nakon petog kruga glasovanja, novi papa predstavljen je gradu Rimu i svijetu, a tako je bilo i danas.
Čekanje je bilo teško za mnoge katolike diljem svijeta. Koji će papa voditi Crkvu i u kojem smjeru u nadolazećim godinama?
Izabran je američki augustinski kardinal Robert Francis Prevost. Rođen 1955. godine, predstavlja generacijski skok u godinama. Sa 69 godina mogao bi desetljećima sjediti na Stolici svetog Petra. Kardinali izbornici željeli su donijeti dugoročniju odluku.
Prevost je stupio u augustinski red 1978., a za svećenika je zaređen 1982. Godine 2001. postao je generalni poglavar svog reda sve dok ga papa Franjo 2014. nije imenovao apostolskim upraviteljem Chiclaya u Peruu te je istovremeno postao titularni biskup, a zatim i dijecezanski biskup spomenute biskupije 2015. Godine 2020. Franjo ga je u istom svojstvu poslao u biskupiju Callao, još uvijek u Peruu. Godine 2023. Prevost je pozvan u Rim, gdje ga je Franjo promovirao u prefekta Dikasterija za biskupe.. Iste ga je godine imenovao i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku, tijela koje je bilo od posebne važnosti za Franju. Od tada se Prevost smatrao papabileom .
Franjo ga je 2024. godine promovirao u kardinala na posljednjem konzistoriju.
U svojim prvim koracima, Lav XIV. pokušao se što više razlikovati od svog prethodnika odabravši papinsko ime koje je posljednji nosio papa koji je umro daleke 1903. godine. Pojavio se i u tradicionalnom liturgijskom ruhu kako bi udijelio svoj blagoslov gradu i svijetu. Franjo je 2013. godine demonstrativnim odbijanjem da nosi mocetu signalizirao da želi raskid.
Lav XIV. vrlo dobro govori talijanski za Amerikanca. Godine 2013. još uvijek se isključivalo da Amerikanac može postati papa, zbog čega su se američki kardinali, na prijedlog kardinala Dolana, nadbiskupa New Yorka, povukli iz utrke. Nakon dvanaest godina latinoameričkog pape, put je bio slobodan za Amerikanca.
Lav XIV. naglasio je mir u svom prvom, kratkom obraćanju. Njegov prvi nastup na blagoslovnoj loži Bazilike svetog Petra bio je iznenađujuće pozitivan.
Počevši od sutra, bit će mnogo pitanja o tome kako će se novi papa pozabaviti raznim gorućim problemima. Kakav je njegov odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom? Kakav je njegov stav o ratovima koji prijete svijetu, bilo u Istočnoj Europi, Bliskom istoku ili Južnoj Aziji? Kako će se pozicionirati prema globalističkim elitama i njihovoj agendi? Međutim, relevantnija su crkvena pitanja: Kakav je stav Lava XIV. o tradicionalnom obredu? Što je s tradicijom? Što je s progresivnim zahtjevima?
Zapanjujuće dugi prvi govor novog Pape pretraživat će se ključnim riječima kako bi se pronašli početni tragovi. Na primjer, činjenica da je Lav XIV. govorio o pravdi, ali ne o milosrđu, riječi koja je bila toliko važna njegovom prethodniku. Zahvalio je njemu, koji ga je uzdigao u biskupa i kardinala, čime je otvorio put pontifikatu. Lav XIV. ne samo da je izvanredno često govorio o miru, već se i prvi obvezao na „sinodalnu crkvu“. Vidjet ćemo je li to bila samo pristojna gesta ili zapravo priznanje.
Mnogo je pitanja na koja će se odgovoriti u nadolazećim danima, mjesecima i godinama, ali o kojima se u ovom trenutku ne bi trebalo nagađati. Prije svega, sada je potrebno da procjenu dadu Amerikanci iz SAD-a.
Ono što je sigurno jest da je Lav XIV. prvi papa iz augustinskog reda, ranije poznatog kao augustinski pustinjaci, reda kojemu je uz mnoge vjerne sinove Svete Crkve pripadao i Martin Luther, prije nego što je prekinuo s redom i Crkvom.
Višejezični novi je papa na liturgijski ispravan način prvi put dao apostolski blagoslov Urbi et Orbi.
Giuseppe Nardi
Dopisnik iz Rima. Diplomirao je političku znanost i povijest te doktorirao iz povijesti.
Slika: Novi papa Lav XIV.
