Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Katolik.hr
Razlozi nade koja je u nama.

Tijelovo – radni dan

Objavljeno: 11. svibnja 2012.
Kategorija: Pisma čitatelja

PREDMET: Izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Poštovani!

U svezi najavljenih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno plana ukidanja određenih blagdana, dozvolite mi da Vam, kao državljanin Republike Hrvatske s pravom glasa i pripadnik većinske katoličke populacije, uputim svoj apel u svezi spomenutih najava.

U Republici Hrvatskoj imamo, kao državne blagdane, mnogo nacionalnih blagdana, čak četiri (više od europske prakse), no broj vjerskih blagdana je unutar prakse europskih katoličkih zemalja, a u mnogim slučajevima čak je i dosta manji. Stoga, podupirem Vašu ideju o ukidanju Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, no nikako ne i Tijelova. U daljnjem tekstu objasnit ću i zašto. Dan antifašističke borbe i Dan državnosti mogli bi se Zakonom propisati kao spomendani, čime bi se broj nacionalnih blagdana uskladio s europskom praksom, a ukupni broj državnih blagdana dostatno bi se smanjio. Uostalom, Danom državnosti i Danom neovisnosti praktički slavimo isti događaj te je dovoljno obilježavati samo jedan od ta dva blagdana. Spomenut ću Vam, pritom, Italiju kao jednu od uzornijih europskih katoličkih zemalja, pogotovo kad je ova tema u pitanju. Broj vjerskih blagdana, koji su propisani zakonom kao državni blagdani, u Italiji je identičan broju istih u Hrvatskoj, samo što je umjesto Tijelova državnim blagdanom proglašen 8. prosinca, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (u daljnjem tekstu: Bezgrešno začeće BDM), no nije uvijek bilo tako. Do 1977. godine vjerskih državnih blagdana bilo je puno više, ali su tada mnogi ukinuti uz izgovor financijskih troškova svakog pojedinog neradnog dana te utjecaja na ekonomsku sliku zemlje, slično čestim spominjanjima i u našoj zemlji pa tako i u posljednjem slučaju (izvor: http://www.tanogabo.it/feste_mobili.htm). Tridesetak godina kasnije, odnosno prije par godina, nakon što se uvidjelo da ukidanje spomenutih blagdana nije imalo apsolutno nikakav stvarni učinak na ekonomske i ine segmente zemlje, pokrenuta je inicijativa za ponovnim vraćanjem ukinutih blagdana (izvor: http://www.senato.it/service/PDF/PDFServer/BGT/00410145.pdf, http://www.ilserrasanta.it/200905/03festivita0905.htm i http://www.perlulivo.it/forum/viewtopic.php?f=17&t=1105&st=0&sk=t&sd=a). Također su, kao dio recesijskih mjera, prošle godine razmišljali o premještanju nacionalnih blagdana (ne zadirući u vjerske) na dane vikenda ili oko vikenda kako bi se smanjila mogućnost premošćivanja blagdana ukoliko kalendarski padnu unutar radnog tjedna. Od te se ideje, barem zasad, ipak odustalo, no taj model može biti ideja pri izmjeni Zakona i u Hrvatskoj, no samo za nacionalne blagdane (izvor: http://www.qppstudio.net/national-news-digests/italy-public-holidays.htm).
Mnoge nama uzorne europske katoličke zemlje pored naših vjerskih državnih blagdana (ne računajući Tijelovo), slave i mnoge druge, čime je broj vjerskih državnih blagdana u tim zemljama bitno veći od onoga u Republici Hrvatskoj (izvor: http://www.qppstudio.net/public-holidays-europe.htm). Tako, poimence, Italija slavi još i Bezgrešno začeće BDM (ukupno 8 vjerskih blagdana, ne računajući Novu godinu, dakle kao i u Hrvatskoj). Austrija dodatno još obilježava i Uzašašće, Duhove i Duhovski ponedjeljak, Tijelovo i Bezgrešno začeće BDM (ukupno 12 vjerskih blagdana). Poljska je zakonom propisala i Duhove i Tijelovo (ukupno 9 vjerskih blagdana). Katolički dio Njemačke slavi i Veliki petak, Uzašašće, Duhove i Duhovski ponedjeljak te Tijelovo (ukupno 12 vjerskih blagdana). Katolički dio Švicarske obilježava i blagdan Svetog Josipa, Veliki petak, Uzašašće, Duhove i Duhovski ponedjeljak, Tijelovo, blagdan Svetog Petra i Pavla te Bezgrešno začeće BDM (ukupno 15 vjerskih blagdana). Dio Španjolske neradno proslavlja još i blagdan Svetog Josipa, Veliki četvrtak i Veliki petak, Tijelovo i Bezgrešno začeće BDM (ukupno 12 vjerskih blagdana). Spomenut ću i manje, no ipak uzorne katoličke zemlje. Andora, tako, slavi još i Veliki četvrtak (popodne), Veliki petak i Veliku subotu, Duhove i Duhovski ponedjeljak te Bezgrešno začeće BDM (ukupno 13 vjerskih blagdana). Lihtenštajn obilježava i Uzašašće, Duhove i Duhovski ponedjeljak, Tijelovo, Malu Gospu i Bezgrešno začeće BDM (ukupno 13 vjerskih blagdana). San Marino neradno proslavlja i Tijelovo, Dušni dan, Bezgrešno začeće BDM, Badnjak i Silvestrovo (ukupno 12 vjerskih blagdana). I na kraju, Vatikan neradno slavi još i blagdan Svetog Josipa, blagdan Svetog Petra i Pavla, 2. dan Velike Gospe i Bezgrešno začeće BDM (ukupno 11 vjerskih blagdana).
Ukoliko bi se u Zakonu mijenjao popis vjerskih državnih blagdana, nikako ne preporučam smanjenje njihovog broja, već eventualnu promjenu jednog blagdana. Umjesto Tijelova prihvatljivije bi, kao državni blagdan, bilo slaviti 8. prosinca, Bezgrešno začeće BDM, iako se u potpunosti slažem i s trenutnim popisom vjerskih državnih blagdana, no do smanjivanja tog broja nikako ne smije doći. Gore spomenutu eventualnu promjenu opet ću potkrijepiti činjenicama, odnosno usporedbom s nama uzornim europskim katoličkim zemljama, prije svega Italijom. Tijelovo, kao državni blagdan, slavi se u Austriji, katoličkom dijelu Njemačke, Poljskoj, Portugalu, dijelu Španjolske, katoličkom dijelu Švicarske, Lihtenštajnu, Monaku i San Marinu. Nešto veći broj zemalja slavi Bezgrešno začeće BDM; to su Italija, Austrija, Portugal, Španjolska, katolički dio Švicarske, Andora, Vatikan, Lihtenštajn, Malta, Monako i San Marino.
Na kraju, dozvolite mi da sažmem i zaključim. Podržavam Vašu inicijativu da se prepolovi broj nacionalnih blagdana, koji su prema važećem Zakonu proglašeni državnim blagdanima. Što se tiče vjerskih državnih blagdana, smatram da se njihov broj ne smije mijenjati, odnosno da treba zadržati postojeće stanje (uključujući i Tijelovo) ili ukinuti Tijelovo kao državni blagdan, no takvim proglasiti Bezgrešno začeće BDM, po uzoru na Italiju i mnoge ostale nama ugledne europske katoličke zemlje.
Zahvaljujem Vam na pažnji te se nadam prihvaćanju ovog mog prijedloga pri sljedećem eventualnom predlaganju izmjena i/ili dopuna Zakona.S poštovanjem,
                                              Goran Perožić, mag. novinarstva
Matulji, 9. veljače 2012.

Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Put Lokve 8, Kožino, Zadar

Na braniku

Duh vremena - Apologetski priručnik br. 2

Duh vremena - Apologetski priručnik br.2 je treće nakladničko djelo Apologetske udruge bl. Ivan Merz. U knjizi se nalazi 37 odabranih apologetskih tekstova koje su napisali četiri autora, članovi i suradnici Udruge. Predgovor knjizi je napisao danas jedan od najvećih branitelja vjere, biskup Athanasius Schneider.

Saznajte više

Donacije

"Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja."

IBAN: HR8523400091110376905
(BIC: PBZG HR 2X)

Donacije

Pretplatite se za novosti

Kupite naše knjige

Izradio Mate Mišlov za Katolik.hr
Autorska prava 2024. Sva prava pridržana.