Najrazličitije „društvene snage” Hrvatskoj – od sindikata, raznih građanskih udruga, do nezavisnih intelektualaca – svakodnevno u hrvatskoj javnosti prigovaraju svim mogućim i nemogućim zakonskim rješenjima, zakonskim prijedlozima, predlažu donošenje novih zakona, prigovaraju neadekvatnoj primjeni postojećih… jedan sveopći parlamentarizam. Tako i treba biti, to bi po prilici odgovaralo ideji demokracije. Nemamo nekog monarha da sa svojim savjetnicima smišlja zakone i vodi državu, nego taj (ogromni!) posao obavlja narod. Jesmo li i mi katolici jednako agilni u javnom prezentiranju tema koje su specifične za poslanje Crkve u svijetu: naime u nastojanju da se oni zakoni koji najizravnije diraju u moralnost i odnos prema Stvoritelji ne udalje previše od Istine i Pravde? Nekako izgleda da i nismo, sve „hodamo po prstima“, a da se ne bi tkogod našao uvrijeđenim zbog našeg katoličkog stava. Sve izgleda po prilici kako je to sredinom XX. stoljeća bio opisao sv. Josemaria Escriva: „Jasno vidim nedostatak otpora ili nedjelotvornost otpora prema sramotnim zakonima, jer i gore, i dolje, i u sredini ima mnogih, ali mnogih koji ne vrijede. Stoga nalazimo vrijednim ovdje prenijeti snažne i inspirativne riječi vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca, izrečene u propovijedi pred hrvatskim vojnicima na ovogodišnjem vojnom hodočašću u Mariju Bistricu 3. listopada 2010. godine. Biskup Jezerinac, doista, ne okoliša.
Biskup je upozorio kako je za mnoge vjera dio tradicije i folklora, koju se pokazuje prigodno, prema potrebi kulturoloških manifestacija. Međutim vjera se ne može svesti na puku vanjštinu, iako joj treba očitovanje. Ona pripada kategoriji “bisera” i “zakopanog blaga”; ona je unutarnja snaga koja oblikuje život čovjeka, Crkve i društva.
Uskoro kao država ulazimo u Europsku Uniju. Za očekivati je da će se ona razvijati prema zamislili njezinih osnivača, a koju simbolizira zastava s 12 zvijezda. Europska Unija prihvatila je ovu zastavu kao svoju l985. godine. Time je prihvatila međusobno jedinstvo država i ljudi, kultura i svjetonazora, vjera i vrijednosti s ciljem zajedničkog hoda prema onoj punini koja je dostojna čovjeka, naroda i zajednice. No, u novije se vrijeme primjećuje kako se neke članice Europske Unije žele udaljiti od temeljne poruke svoje zastave. Naime, ima zemalja članica EU koje su protiv moralnog zakona, nesmetano dopuštaju ubijanje nerođene, a začete djece, i toleriraju postupke uskraćivanja života bolesnima i teško trpećim ljudima. Da bi izbjegli strašnu riječ “ubijanje”, oni će ubojstva starih i teško trpećih ljudi nazivati eutanazijom, a ubijanje nevine djece abortusom. Abortus se pokušava opravdati pravom žene, a da se pri tom ne postavlja pitanje pravo začetog djeteta. Pokušavaju se legalizirati istospolni brakovi. Ako se oni stave na istu razinu s brakom, onda je budućnost čovjeka pred uništenjem. Ruši se izvorna kreativna različitost ljudskih bića i sve se svodi nasilje emocija nad smislom različitosti. Nagriženo je dostojanstvo žene, majke i obitelji koja je utemeljena na zajednici muža i žene. Doista je opasno prihvatiti ovakav svjetonazor i k tome ga još legalizirati. Time ne želimo reći da ljudi nemaju pravo postavljati pitanja i tražiti odgovore na sve ono što u sebi nose, a ponekad se može činiti da je to i opravdano. Želimo jednostavno reći: temelj ljudske prirode, Božji i naravni zakon mora se čuvati, jer ako se on naruši eliminirali smo nadu u ljudsku budućnost. Obitelj kao temeljna stanica nikada ne smije doći u pitanje ni pod cijenu nevjerojatnih pritisaka medija i usmjeravane javnosti. Čini nam se da se danas premalo čuje glas struke, a odviše riječ onih koji stvaraju senzacije i šire dezinformacije, a nerijetko manipulirajući ljudskim nevoljama, upozorio je biskup, te podsjetio kako na kršćanima leži veoma velika odgovornost za našu Europu. Hoće li se Europa definitivno otkačiti i otploviti u nepovrat ili će premišljati i, uvažavajući druge, tražiti izlaze dostojne svoje nade, uvelike će ovisiti o nama kršćanima i o svima drugima koji na ovom području dijele s nama istine o Bogu i čovjeku. Ako se ovo premišljanje ne dogodi, onda bi ta ista Europa mogla postati bojišnicom tehničke nadmoći, koja bi u konačnici doista mogla biti neljudska.
Blaženi kardinal Stepinac, čiju 12. obljetnicu proglašenja blaženim slavimo ove godine, veliki branitelj čovjeka, njegove slobode i njegovog prava da bude u svim vremenima i u svakom vremenu čovjek, zalagao se jako za tu snagu vjere i na kraju je to posvjedočio vlastitom smrću podnijevši mučeništvo za Krista i za istinu i pravo čovjeka. Blaženi Alojzije Stepinac bio je branitelj vjere i prava svakog čovjeka, branitelj Krista i njegove Crkve, branitelj demokratskog razvoja društva i svih vrijednosti koje su utkane u našu kulturu kao i u kulturu svakog naroda i ljudske civilizacije. Nemojte klonuti u svom ljudskom i kršćanskom življenju. Vi ste Crkva i u vama je Božja snaga.
Slika: bitno.net
1 Josemaria Escriva, Kovačnica, toč. 465, Verbum, Split, 2006.
