Kome je stalo da u Hrvatskoj prikaže smanjeni broj katolika?

Hrvatski narod je, znamo, u povijesti svašta morao otrpjeti. Često i prečesto, bile su to posljedice kalkulacije stranih država kojima su Hrvatska i njeni dijelovi služili kao vazali, čije su poreze plaćali i čije su ratove ratovali. Zadnji desetljeća smo se morali naučiti da moramo trpjeti i posljedice neadekvatnog djelovanja tijela naše hrvatske države.

Danas, eto, moramo potrebnu pažnju posvetiti važnim pogreškama Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u popisivanju katolika u Hrvatskoj.

„Potrebnu pažnju”, jer je riječ o jako važnim stvarima, i jako ozbiljnim promašajima hrvatskih državnih statističara. Oni tako, nakon što je u popisu stanovništva Republike Hrvatske bilo evidentirano da su katolici 86,28% svih stanovnika države (u tome, čak 97,34% onih stanovnika koji se deklariraju kao etnički Hrvati),[1] na popisu stanovništva iz 2021. bilježe daleko manjih 78,97% katolika. Neočekivano veliki pad broja katolika je struka ubrzo pripisala ozbiljnoj pogrešci u popisnim obrascima; to je objašnjenje već 2022. godine stavljeno na znanje najširoj hrvatskoj javnosti: zahvaljujući ozbiljnim pogreškama u popisnim obrascima broj „ostalih kršćana" je između dva popisa stanovništva porastao za nevjerojatnih 1.342,5% (tisućutristočetrdesetdva cijelih pet posto). Naime se u obrascima pored opcije da se popisanik izjasni kao „katolik" nudila još i opcija da se izjasni kao kršćanin „koji pripada Katoličkoj Crkvi". [2]

Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je, međutim, u rujnu 2022. godine kada je po prvi put bila suočena sa novinarskim pitanjima o toj ozbiljnoj grešci u popisivanju stanovništva – iznosila da je popis stanovništva i u tom dijelu „proveden profesionalno i stručno”, te je (kontra zdravoj logici) iznosila da je postotak katolika u Hrvatskoj stvarno pao na 79 posto.[3] K tome nas je još prosvjećivala nevjerojatnim tumačenjima gdje je svoju vlastitu grešku pripisivala ni manje ni više nego stanovništvu kojega se popisivalo: „Ne mora značiti da je svaka osoba koja je rekla da je katolik rekla i da pripada Katoličkoj Crkvi i obrnuto”.[4]

Ovakvu izjavu bi se dalo koristiti kao ilustraciju izreke „izvali glupost i ostade živ”. Na elementarnoj razini, moramo ukazati da je svakoj pismenoj osobi jasno da je katolik onaj koji pripada Katoličkoj Crkvi, kao što je svakome jasno da je crnokos onaj tko ima crnu kosu. Na razini statističke struke stoga, očito nigdje na kugli zemaljskoj nije zabilježena takva statistička anomalija da bi postojali pripadnici Katoličke Crkve koji nisu katolici.

Osim u Hrvatskoj, u režiji Lidije Brković, glavne ravnateljice Državnog zavoda za statistiku.

Nastavku tog ozbiljnog primjera neznanja i nesposobnosti tog dijela državnog aparata hrvatske države je u listopadu 2026. godine dužnu pažnju posvetio katolički autor Petar Marija Radelj.[5] Prezentirajući započeti posao na uspostavi Središnjeg registra stanovništva (kojega vodi Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, sa svrhom da se u budućnosti ukine potreba da se provode periodični popisi stanovništva), Petar Marija Radelj ukazuje na raznolike greške koje otkrivaju nedostatak opće kulture i profesionalnog obzira koji razlikuje stručnjaka od diletanta: tako primjerice pišu na službenom web-servisu Središnjeg registra stanovništva nazive jezika s velikim početnim slovom („Hrvatski”, „Bugarski”…), umjesto malim, kako se zapravo piše prema pravilima hrvatskog književnog jezika – hrvatski, bugarski itd.; nude se kao dva različita jezika „Rumunjski” i „Moldavski”, premda Rumunjska i Republika Moldova (NE „Moldavija”) imaju jedan te isti službeni jezik, naime rumunjski.[6] DSZ radi potpunu zbrku oko pitanja „nacionalnosti", gdje izmiješano nudi izbore od kojih se neki odnose na državljanstvo („Belgijanac", „Britanac", „Švicarac") i narodnost („Englez", „Škot", „Francuz").[7] Sve su to samo primjeri iz mora kojekakvih (ne)profesionalnih propusta u radu DZS-a.

Što se tiče religijskih pitanja, Radelj ukazuje kako Državni zavod za statistiku pogrešno vjeroispovijesti (konfesije) naziva „vjerama" (religijama), što doduše stanovnike koji se o svojoj „vjeri" trebaju očitovati još ne bi do kraja zbunilo; ali potom u razradi izbora o vjerskim pitanjima nastavlja ugrađivati dublja neshvaćanja službenika iz DZS – koja će bez ikakve sumnje unijeti ozbiljnu zabunu među korisnike popisa. Tako se kao različite „vjere“ nude „hrvatska pravoslavna", "ukrajinska pravoslavna", „bugarska pravoslavna"... i onda samo „pravoslavna". U ovoj stvari (eto da se udaljimo od početno spomenute priče s katolicima) riječ je o jednoj te istoj vjeroispovijesti, gdje pravoslavci pripadaju ovoj ili onoj kanonskoj jurisdikciji. To je prilično jednostavno i očito je bilo jasno popisivačima još 1909. godine (vidi statistički prikaz u ilustraciji uz ovaj članak), ali eto nije jasno (neukim?) službenicima DZS iz 2026. godine. Ima i gore: od 68 stanovništvu ponuđenih „vjera” nalazimo na broju 20. „luterane”, a na broju 21. „evangelike”. Riječ je o sinonimima, glavna vjerska zajednica koja u Hrvatskoj obuhvaća protestante tog tipa (koji prihvaćaju Augsburšku konfesiju) službeno se zove, pazi ovamo, “Luteranska (evangelička) crkva”. Kao „vjeru” se nudi i „joga” – makar posrijedi uopće nije vjera, nego asketska praksa koja je raširena kako među hindusima, tako i među đainistima i naposljetku među budistima. Kao daljnji dokaz da stručnjaci („ “) iz DZS-a nisu u stanju pogledati čak ni u neki bolji rječnik (a kamoli konzultirati nekog profesora s koje od nekoliko katedri religijskih znanosti koje djeluju u Zagrebu), imamo još recimo i ponudu „totemizma” kao nekakve religije (valjda ljudi pretpostavljaju da sjevernoamerički indijanci, stanovnici afričkih prašuma i sibirskih tajgi pripadaju jednoj te istoj religiji, zato što se koriste totemima, ne znam). U toj zbrci, evo zamke za katolike: pripadnik naše vjeroispovijesti mora odabrati je li njegova „vjera" pravilno definirana s „katolik", „rimokatolik" ili „grkokatolik" (ne dakle katolik rimskog ili grčkog obreda, nego jednu od tri stvari). Da bi bio zbunjeniji, katoliku se nudi da bude pripadnik „slobodne katoličke" i „starokatoličke" vjere; to kod okolnosti da – prema uvidu iole informiranog katoličkog intelektualca – većina hrvatskih katolika nije čula niti za jednu od te dvije male vjerske zajednice (ja, eto, do danas nisam znao da u Hrvatskoj imamo registriranu vrlo malu vjersku zajednicu – toliko malu, da nema niti web-stranicu – koja se zove „Slobodna katolička crkva”). „Teška zbrka", zaključuje P. M. Radelj.

I dodaje P.M Radelj s pitanjem „Što rade Povjerenstvo Iustitia et pax i druga tijela Hrvatske biskupske konferencije?"[8] Makar P.M. Radelj o tome što rade tijela HBK daje minimalne detalje (minimalne, jer su po tom pitanju do sada radila ta tijela doista minimalno), ja bih ovo pitanje doista postavio retorički. Retorički, jer vidimo da već nekoliko godina nisu iskoristili poslovično srdačne odnose članova HBK s najvišim predstavnicima državne vlasti, da stanu na kraj ovim glupostima državnih statističara, koji postupaju kao da imaju neki skriveni razlog zbog kojega hoće prikazati broj katolika u Hrvatskoj manjim, nego što doista jest.

Dakle: „Što rade Povjerenstvo Iustitia et pax i druga tijela Hrvatske biskupske konferencije?"

Dario Čehić

Slika: Živorođena djeca po vjeroispovijesti roditelja – Statistički godišnjak Kraljevine Hrvatske i Slavonije, II., 1906.–1910., Zemaljski statistički ured, Zagrebu 1917., str. 158.

[1] „STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI I VJERI, POPIS 2011.", službene stranice Državnog zavoda za statistiku

[2]"Otkrivamo kako je nastala pogreška u brojenju katolika: Za sve je kriv obrazac za popis", Darko Pavičić, "Večernji list" 23. rujna 2022.

[3]„Brković: ‘Popis stanovništva je proveden profesionalno i stručno, manje od 79 posto Hrvata se deklariralo kao katolici’” (HINA/K.P:), „Nacional" 23. rujna 2022.

[4] „Brković: ‘Ne mora značiti da je svaka osoba koja je rekla da je katolik rekla i da pripada Katoličkoj crkvi i obrnuto’", HINA/B.K., "Nacional" 7. listopada 2022.

[5]Dijalog.hr, stranica autora Petar Marija Radelj

[6] „Država brka narodnost i državljanstvo: zbrka u Registru stanovništva", Petar Marija Radelj, „Dijalog.hr" 19. listopada 2026.

[7]„Zbrka s materinskim jezicima u Registru stanovništva: jezična improvizacija i pogrješni nazivi", Petar Marija Radelj, „Dijalog.hr”, 17. listopada 2026.

[8]"U Registru stanovništva 68 ‘vjera’: isti izbornik nudi nam katolik, joga i agnostik", Petar Marija Radelj, "Dijalog.hr", 13. listopada 2026.